Jesen u povrtnjaku

97

Posljednjih godina svima postaje jasno kako danas za profesionalnu povrćarsku proizvodnju postoje tehnološka rješenja za gotovo sve klimatske i vremenske uvjete, uz poštivanje osnovnog prirodnog zakona kojim svako podneblje ima svoju floru.

Ovo je djelomično prevladano izgradnjom zaštićenih prostora, pa se tako danas i na sjeveru naše zemlje uzgajaju biljke iz toplijeg, južnog pojasa. Osim toga, očevidci smo činjenice kako iz dana u dan kontinentalni dijelovi naše zemlje «lagano guše i ubijaju» proizvodnju povrća u našim krajevima.

Tako danas ništa nije neobično pa čak ako se i zamijeti da gotovo svako drugo domaćinstvo na sjeveru naše zemlje uz okućnicu posjeduje plastenik manje ili veće površine.

S druge strane, nekako tradicionalno se u našim krajevima početkom jeseni siju blitva i špinat premda nimalo ne zaostaju i ostale povrćarske kulture. Tako se mrkva i peršin mogu uzgajati gotovo cijele godine, dok su nadolazeći hladniji dani idealni i za uzgoj zimske salate, matovilca te vrlo cijenjenih radiča. Ali, kako bi nam povrtnjak bio upotpunjen, svakako ne smijemo zaboraviti posaditi i luk koji se u ovom razdoblju najčešće sadi za potrošnju u mladom stanju. U tu svrhu najčešće se koristi izborak koji za potrošnju dospijeva već koncem prosinca.

Ali pored luka, tijekom rujna se uzgaja i raštika koja evidentno iz godine u godine postaje sve omiljenija među profi povrtlarima. Kako i sami kažu, posla oko raštike je malo a zarada je itekako sigurna jer se sve proizvedene količine raštike redovito prodaju na tržnicama.

Za one koji nisu obavili jesensku obradu povrtnjaka odmah na početku recimo da još uvijek nije kasno za taj vrlo važan posao, o kojem u znatnoj mjeri ovisi urod povrća naredne godine. Jer ipak treba znati kako neobrađeno tlo nema sposobnost upijanja vode, pa ako je tlo nagnuto, voda otječe dok na ravnim tlima obično ostaje na površini. Dakle, nerazrahljeno tlo teže upija vodu, pa odatle i potreba za jesenskom obradom. Ali, kako bi se i ostvarili učinci jesenske obrade tla, potrebno ju je obaviti oranjem ili kopanjem bez ikakve dalje obrade.

To znači da obrađeno tlo mora ostati grubo jer se na taj način u njemu znatno više akumulira zimske vlage. Osim toga, jesenskom obradom ubrzavamo razgradnju organskih tvari koje postaju pristupačne biljkama, uništavamo veliki broj štetnika i korova a izmrzavanjem obrađenog tla popravljamo i njegove fizikalne osobine. Dobro bi bilo uz jesensku obradu povrtnjaka obaviti i gnojidbu stajskim gnojem koji se za većinu povrtnih kultura razbacuje u količini od 4-8 kg po četvornom metru.

Spomenimo i kako je optimalna dubina jesenske obrade 30-tak cm uz napomenu kako tlo nije poželjno obrađivati frezom (motokultivatorom) jer ona tlo previše usitni već isključivo kopanjem ili oranjem (gruba obrada tla).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.