Sve što trebate znati o patlidžanu

4374
Spread the love

Patlidžan je jednogodišnja biljka tropskih predjela Indije, odakle se njegov uzgoj proširio u Kinu i Japan. U Europu je dospio u 13. stoljeću, a smatra se da je u naše krajeve prenesen iz Italije ili Turske.

U zemljama Afrike i Azije, kao i na Mediteranu cijeni se kao veoma korisno povrće, od čijih se plodova pripravljaju kuhana i pečena jela, premda se ponekad plodovi patlidžana i konzerviraju a sve kako bi se produljila upotreba tijekom zimskog razdoblja.

Kemijski sastav ploda varira u ovisnosti od sorte i načina uzgoja. Tako šećeri čine 30-35 % suhe tvari, što je znatno niže nego kod ostalih povrćarskih vrsta, s tim da je najveći sadržaj glukoze. Od mineralnih plodovi sadrže najviše fosfora, magnezija i kalcija. Osim vitamina C sadržava nikotinsku kiselinu, vitamin B1 i neznatne količine karotina. Osim toga, male je kalorične vrijednosti.

Pošto potječe iz tropskih krajeva, odlikuje se povećanim zahtjevima prema toploti i svjetlosti. Najpogodnije temperature za njegov rast i razvoj iznose između 22 i 29 stupnjeva C, dok niske temperature kod patlidžana izazivaju šokove zaustavljajući ga u porastu. Tako temperaturu od 10 stupnjeva C ne podnosi, a pošto već pri slabom mrazu strada, za njegov uspješan uzgoj potrebno je najmanje pet mjeseci bez mraza i tri sa srednjom temperaturom iznad 20 stupnjeva C. A osim što je osjetljiv na mraz i kolebanje temperature, ne odgovaraju mu ni pretjerano visoke temperature koje narušavaju njegov metabolizam dovodeći do formiranja sitnih, morfološki izmijenjenih cvjetova.

S druge strane, patlidžan je osjetljiv i na nedostatak vlage, koja pak može dovesti do usporenog rasta biljke ali i do pojave gorkih plodova. Stoga je za njegov uspješan uzgoj nužno redovito provoditi zalijevanje i to svakih 6-7 dana s 20-30 litara vode po četvornom metru, posebno u vrijeme formiranja plodova. Dobro uspijeva na toplim, dubokim, rastresitim i plodnim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije. Ne odgovaraju mu tla lakog i pjeskovitog sastava jer su kod njih izražena velika temperaturna kolebanja. U plodoredu dolazi na prvo mjesto, u uzgajan u monokulturi ostvaruje slabije proizvodne rezultate. Najbolje uspijeva uzgajan nakon mahunjača i tikava.

Način proizvodnje

Patlidžan se može uzgajati na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru. Uzgoj patlidžana dosta je sličan uzgoju rajčice, pa se slično njoj, za proizvodnju u vrtovima uzgaja iz presadnica. Tehnika proizvodnje rasada ista je kao i kod rajčice. U južnim, toplijim dijelovima Hercegovine sadnja presadnica počinje nešto kasnije u odnosu na rajčicu i to od 20-25 travnja i traje sve do 10 svibnja. U hladnijim, sjevernijim područjima rokovi sadnje pomaknuti su za 20-tak dana. Razmak sadnje iznosi 70 cm između redova, a u redu 40- 50 cm. Nakon sadnje patlidžan trebamo dobro zaliti i to s 1-1,5 litra vode po svakoj biljci. Pošto se patlidžan sporo ukorijenjava prvo okopavanje treba obaviti tek 20-25 dana nakon sadnje.

Berba patlidžana

Berba patlidžana obično počinje 60 do 70 dana nakon sadnje i u početku se obavlja svakih 7-10 dana, te kasnije svakih 4-5 dana. Dakle, plodovi se beru u vrijeme kada pokazuju karakteristične znake zrelosti uzgajane sorte: oblik, veličinu, boju i sjaj. Berba se treba obavljati oštrim nožem a nipošto ručnim trganjem. Svaka biljka patlidžana može dati 8-12 lijepo razvijenih plodova s tim da se po četvornom metru može ostvariti prinos od 2,5 do 6 kg, nerijetko čak i od 12 kg. Na sobnoj temperaturi plodovi se dobro čuvaju 5-7 dana a pri temperaturi od 5 stupnjeva C i nekoliko tjedana.

Neke od sorti patlidžana su Rondona F1, Rima F1 i Domaći dugi.

Patlidžan je osobito koristan probavi, a snižava i kolesterol u krvi, «čisti» kožu, odvodi otpadne tvari, zbog čega je dobar u liječenju bubrega, reume i šećerne bolesti. Pored toga, štiti od ateroskleroze, živčanih bolesti i akni. To demantira Francuze koji su patlidžan zbog svog neznanja u 17. stoljeću nazivali jabukom luđaka, a sve jer su konzumirali nedovoljno zrele ili sirove plodove koji zbog tvari «solanin» uzrokuju probavne smetnje.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.