Koncetrati u ishrani mliječnih životinja

Kako je ranije navedeno, u hranidbi mliječnih životinja potrebna su, i koriste se kao komponente obroka, koncentrirana krmiva energetskoga karaktera.

U našim se prilikama prvenstveno misli na zrnevlje žitarica, nusproizvode nastale njihovom preradom, a u manjoj mjeri i zrno soje kao uljarica. Izrazit energetski karakter žitaricama daje velika količina lakoprobavljivoga škroba (oko 75%) u ukupnoj masi zrna, čija se zastupljenost u obrocima mliječnih goveda koza i ovaca kreće od 15-20%. Inače, prekomjerne količine žitarice kod mliječnih životinja izazivaju pretjerano debljanje, što se negativno odražava na njihovu kondiciju i reprodukcijsku sposobnost.

Nepovoljan utjecaj veće količine žitarica u obrocima visokomliječnih goveda odražava se kroz promjenu poželjnoga tijeka fermentacije hrane u probavnome sustavu, zbog čega se povećava kiselost u buragu, a ona negativno djeluje na kvalitetu mlijeka (mliječnu mast), kao i na poremećaj općega zdravstvenoga stanja. Pojava nadama kod mliječnih krava, koza i ovaca također može biti izazvana kao posljedica konzumiranja većih količina žitarica u obroku. Od svih žitarica koje se kod nas koriste za hranidbu domaćih životinja, kukuruz je i u proizvodnji mlijeka najvažnije krmivo. Prema drugim žitaricama ima najveću energetsku vrijednost i najmanju koncentraciju nepoželjnih tvari. Boja žutoga kukuruza dolazi od pigmentnih tvari (karotenoidi i kriptoksanteni), koje se inače prenose na mlijeko goveda, dajući poželjnu žutu boju mliječnoj masti i maslacu. Kada se kukuruz kombinira u koncentriranim krmnim smjesama (muzna smjesa), udio se kreće od 50-70%.

Pored kukuruza, ječam i zob također su pogodne žitarice, posebno u obrocima mliječnih koza i ovaca, koje ih mogu koristiti i neprekrupljene. Zbog većeg udjela pljevice, ječam je za 15%, a zob za 30% niže energetske vrijednosti od kukuruza. U obrocima mliječnih krava, koza i ovaca ječam i zob se može kombinirati pojedinačno ili u krmnim smjesama u količini od 10-15 %. Zob ima stimulativni učinak na reproduktivna svojstva rasplodnih ovaca i na količinu mliječne masti.

U novije vrijeme, pored žitarica, na tržištu stočne hrane se kao vrlo dobar izvor energije u obrocima mliječnih životinja javlja punomasno zrno soje. Soja, pored visoke energetske (1,43 HJ/kg), ima i vrlo dobru bjelančevinastu vrijednost (oko 35-36%), što je naročito važno kod visokomliječnih kravama u prvome razdoblju nakon telenja. Zrno soje sadrži veći broj škodljivih – antinutritivnih tvari, koje preživači aktivnošću mikroorganizama predželudaca mogu neutralizirati u određenim granicama. Tako se sirovo zrno soje može primjenjivati u obrocima krava u količini od 1-1,5 kg/dan, a za koze i ovce se ne koristi. U praktičnim uvjetima danas se ipak punomasna soja i u hranidbi preživača toplinski obrađuje (ekstrudiranje, tostiranje) i takva koristi kao komponenta muznih smjesa i obroka visokomliječnih krava.

Od nusproizvoda prerade žitarica, uravnotežena je hranjiva vrijednost posija (mekinja) u obrocima mliječnih životinja. Tu se prvenstveno misli na pšenične posije, koje se u odnosu na posije drugih žitarica ističu kako po hranjivoj vrijednosti, tako i po količinama kojima konkuriraju na tržištu stočne hrane. U ovojnici zrna pšenice, koja čini najveći dio posija, nalaze se značajne količine vrlo vrijednih hranjivih tvari; bjelančevina, minerala, vitamina, a takvo krmivo za mliječne životinje ima i laksativan (dijetetski i ljekovit) učinak. U obrocima mliječnih krava posije se koriste u količini od 2-4 kg, kod koza i ovaca 0,5 kg, a u koncentriranim krmnim (muznim) smjesama mogu biti zastupljene 15-25%, s pozitivnim učinkom na aktivnost probavnih organa, mliječnost i opće zdravstveno stanje organizma životinje.