Sve što trebati znati o uzimanju uzoraka tla

1045

Prije uzimanja uzoraka treba procijeniti ujednačenost parcele, a to se može jedino dobrim poznavanjem mikroreljefa (nagiba, depresija, uzvišenja) i teksturnih karakteristika tla.

Neujednačenost parcele najlakše se opaža po različitom prorastu usjeva tijekom vegetacije. Ako se uzorak uzima s parcele koju smatramo ujednačenom, onda je dovoljno uzeti samo jedan prosječni uzorak tla. Nasuprot tome, na neujednačenim parcelama potrebno je uzeti prosječan uzorak za svaki dio površine za koju smatramo da je po određenim karakteristikama drugačija od ostatka parcele.

Osobito je to važno ako se ide u podizanje nasada drvenastih kultura (voćnjaka ili vinograda), dok je to od razmjerno manjeg značenja u proizvodnji jednogodišnjih (ratarskih) kultura. Prosječan uzorak tla koji će se koristiti za kemijske analize treba imati masu od oko 0,5 kg. Sastoji se od 15 do 20 pojedinačnih uzoraka koji su ravnomjerno uzeti s cijele površine određene parcele a zatim dobro izmiješani.

Način uzimanja pojedinačnih uzoraka može biti dijagnosticiran ili po principu šahovske ploče uz identične razmake između uzetih uzoraka. Svaki pojedinačni uzorak uzima se do dubine oraničnog sloja (25-30 cm) i to sondom ili štihačom.

Ako se uzorak uzima štihačom, tada se prvo iskopa rupa veličine 30 x 40 cm, a zatim se vodoravno odsiječe tlo debljine 3-5 cm po čitavoj dubini. Zatim se iz toga sloja tla isječe pravilan pravokutnik širine 3-5 cm po čitavoj dubini uzorka. Taj dio tla uzima se i miješa s ostalim pojedinačnim uzorcima, a odsječeni dijelovi odbacuju.

Uzorci za vinograde i voćnjake uzimaju se s dviju dubina, i to 0 – 30 cm i 30 – 60 cm. Uzorci se dakako uzimaju s istog mjesta tako da se prvo uzorkuje oranični (0 – 30 cm), a zatim podoranični (30 – 60 cm) sloj. Ako je spajanjem pojedinačnih uzoraka dobiven prevelik prosječni uzorak (teži od 1,0 kg), tada ga treba tzv. četvrtanjem smanjiti na konačnu masu od oko 0,5 kg.

Četvrtanje se obavlja na sljedeći način:
• dobro izmiješati masu prosječnog uzorka dobivenog od 15 do 20 pojedinačnih uzoraka,
• izmiješanu zemlju prenijeti na papir ili karton na ravnoj podlozi,
• od mase tla formirati kvadrat ujednačene debljine, a zatim ga dijagonalno podijeliti na četiri trokuta,
• odbaciti dva nasuprotna trokuta,
• dva preostala trokuta čine prosječni uzorak smanjene mase (oko 50 % od početne)
• Ovaj postupak se ponavlja sve dok se masa prosječnog uzorka ne smanji do željene veličine (oko 0,5 kg).

U najlonsku ili papirnatu vrećicu u koju smo stavili prosječni uzorak tla staviti oznaku na kojoj treba napisati: broj uzorka, naziv parcele i ime vlasnika. Na samu vrećicu također staviti oznaku koja uz gore navedeno treba sadržavati i podatke o dubini uzimanja uzorka (primjerice 0 – 30 cm) i datum uzimanja uzorka. Tako označeni uzorci dopremaju se u ovlašteni agrokemijski laboratorij koji će obavit željene kemijske i druge analize.

Najpogodnije vrijeme za uzimanje uzoraka tla je nakon žetve, odnosno berbe pa do pripreme tla za narednu kulturu odnosno u razdoblju kada je parcela slobodna (bez usjeva).

Međutim, tlo se po potrebi može uzorkovati odnosno analizirati i tijekom vegetacije u različitim fenofazama usjeva ako se, primjerice, želi utvrditi potreba usjeva za određenom prihranom ili ako se želi provjeriti i korigirati učinkovitost osnovne gnojidbe. Samo uzorkovanje se obavlja pri vlazi tla koja je i inače pogodna za obradu jer tada da nema previše rasipanja i prašenja, a niti lijepljena tla za sondu odnosno štihaču.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.