Čuvanje povrća u zemlji

40

Da bi se pojedino povrće moglo sačuvati svjećim za korištenje zimi moće se stavljati u trapove.

U trapovima se najbolje čuva korijenasto povrće. Vađenje treba obaviti za suha vremena, kako bi na korijenju koje se sprema u trapove ostalo što manje zemlje i vlage. Suhi i čisti plodovi se manje kvare. Pri izboru mjesta za izradu trapa treba odabrati suhu i ocjeditu površinu. Trap može biti površinski ili ukopan.

Bez obzira na to koji se trap želi napraviti, važno je da se u njima obvezno osigura ventilacija. Korijenasti plodovi su živi dijelovi biljke koji dišu i pri tome oslobađaju ugljični dioksid i toplinu, a koriste kisik za sagorijevanje šećera i škroba, čime održavaju život, pa zbog toga treba osigurati strujanje zraka.

Ukopani trap je kanal iskopan 50 – 100 cm širine i 35 – 100 cm dubine, a dužina je po volji do 10 metara. U njega se slaže povrće. Ako se slaže mrkva, onda između svakog sloja korijena treba staviti sloj umjereno vlažnog pijeska da bi se spriječilo isparavanje vode, širenje bolesti i preveliko zagrijavanje u trapu. Ovako složen trap se pokriva slamom. Kad temperatura u trapu padne na 0° C, pokriva se s više slojeva slame i zemlje, što ovisi o jačini zime.

Površinski trap je u stvari nadzemna hrpa čija širina može biti 150 – 200 cm, visina 75 – 120 cm, a dužina 10 – 20 m. Složeno korijenje pokriva se slojem slame i zemlje. Površinski trap je podložniji variranju vanjskih temperatura i trajnost povrća u njemu je manja. U oba trapa postavlja se ventilacija na isti način. Na dno trapa se stavi vodoravna ventilacijska cijev, a na svaka dva metra postavlja se okomita ventilacijska cijev. Za cijevi se mogu koristiti različiti materijali, npr. suncokretova stabljika, stabljika kukuruza, daske i dr. Kad temperatura u trapu naraste na +5° C, trap se otvara i povrće se upotrebljava. Povrće se u trapu može čuvati do kraja ožujka.

Za način čuvanja povrća u brazdama teren mora biti ocjedit i blago nagnut. Služi za manju količinu povrća. U brazdu dimenzija 50 x 50 cm stane 30 – 40 kg povrća po m2. Povrće se prekriva slojem slame i zemlje. Loša strana je što se ne može prozračivati. Primjenjuje se većinom za čuvanje korijenastih kultura i kelja .

Prazna klijališta mogu također poslužiti za čuvanje povrća. Na dno se stavi sloj pijeska, na njega povrće (npr. mrkva) i sve se prekrije hasurama.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.