Bolja reprodukcijska svojstva u nazimica moguće je postići povećanim brojem ovuliranih jaja, povećanim brojem oplođenih jaja i smanjenim mortalitetom embrija i fetusa.
O tim čimbenicima ovisi hoće li krmača imati malo ili veliko leglo. Energetska vrijednost obroka jedan je od čimbenika koji može poboljšati ili pogoršati spomenuta svojstva. Visokoenergetska prehrana nazimica omogućuje veću produkciju, tj. veći broj ovuliranih jaja u usporedbi s ograničenom prehranom. U hranidbi nazimica koriste se dvije vrste smjesa.
U razdoblju, od 25-60 kg tjelesne mase, nazimice hranimo sa smjesom S-20. Nazimice se hrane po volji. Time se postiže brži rast i tjelesni razvitak životinja.
U drugom razdoblju, od 60-105 kg tjelesne mase, nazimice hranimo obročno. Time se sprječava prekomjerno debljanje. Hranimo ih dva puta na dan standardnom smjesom za nazimice “NN”.
Hranidba nerastova
Prehrana je jedan od važnih čimbenika što utječe na reproduktivnu sposobnost, tj. na kakvoću i količinu sperme, te djelotvorno iskorištavanje nerastova.
Potrebe za pojedinim hranjivim tvarima ovise o težini životinje, dobi i o stupnju iskorištavanja. Kod odraslih nerastova energetske potrebe su za 20-25% veće od potreba za održavanje života. Treba strogo voditi računa da se količina energije ne povećava iznad stvarnih potreba, jer može dovesti do utovljenosti nerastova, a time i do otežanog iskorištavanja, opadanja količine i kakvoće sperme.
Potrebe za bjelančevinama također ovise o iskorištenju nerastova. Kod odraslih nerastova potrebe su za oko 50% veće od potreba za održavanje života.
Potrebe za vitaminima A i D relativno su velike, osobito za vitaminom A. Dnevne potrebe su oko 8.000 do 10.000 MJ vitamina A i od 500 do 600 MJ se koriste kukuruz, ječam i zob. U ljetnoj hranidbi zelena masa (lucema i djetelinskotravna smjesa) može zadovoljiti do 30% potreba za energijom i hranjivim tvarima.