Omjer energije, bjelančevina i aminokiselina u krmnim smjesama

Koncentracija energije u krmnim smjesama te razina hranidbe (količina hrane) bitno utječu na učinke tova. Visokoenergetske smjese omogućavaju visoke dnevne priraste i dobru konverziju hrane, ali istodobno povećavaju debljinu slanine, tj. pogoršavaju kakvoću svinjskih polovica.

Ograničavanje hrane smanjuje dnevne priraste, poboljšava kakvoću svinjskih polovica, dok glede učinkovitosti iskorištavanja hrane postoje nejasni ishodi. Zbog produžavanja vremena tova i povećane potrebe za radnom snagom, primjena metode restrikcije obroka je ograničena.

Svinje dobroga tipa reagiraju na povećanje razine hranidbe većim prirastima mišićnoga tkiva, dok svinje lošega tipa stvaraju veće količine masnoga tkiva. Visoko mesnati, tj. moderni genotipovi svinja, mogu se hraniti po volji jer uzimaju za oko 20% manje hrane dnevno, nego komercijalni genotipovi, te nema opasnosti od zamašćivanja trupa.

Razina bjelančevina

Povećanje razine bjelančevina u obrocima povećava dnevni prirast do genetski mogućeg, a nakon toga prirast opada. Ishodi istraživanja utjecaja povećane razine bjelančevina na kakvoću svinjskih polovica promjenljivi su. Učinkovitost dodavanja veće količine bjelančevina u obrocima na porast mesnatosti svinja ovisi, prvenstveno, o nasljednoj sposobnosti svinja za veću tvorbu mišićnoga tkiva te o biološkoj vrijednosti uporabljenih bjelančevina.

S obzirom na to da na potrebe za bjelančevinama utječe niz čimbenika (genetska osnova, kakvoća bjelančevina, zdravlje svinja, sadržaj minerala i vitamina u smjesama i dr.), još nisu utvrđene konačne preporuke o potrebitoj razini bjelančevina u obrocima za tovne svinje. To je razlog da između poznatih svjetskih normi (ARC, NRC) postoje značajne razlike.

Omjer aminokiselina

Osim razine bjelančevina važan je omjer probavljivih esencijalnih aminokiselina s probavljivim lizinom, prvom limitirajućom esencijalnom aminkiselinom. Svinje veće mesnatosti trebaju u obroku višu razinu lizina, a to povlači veće potrebe za riboflavinom, vitaminom B6, vitaminom B12 i folnom kiselinom, jer su uključene u metabolizam bjelančevina.

U hranidbi visoko mesnatih svinja potrebno je obratiti pozornost i na odnos bjelančevina i energije, tj. aminokiselina, prvenstveno lizina i energije. Optimalni odnos lizina i energije mijenja se tijekom rasta, tj. promjene tjelesne mase, i kreće se od 1,2 g/MJ metaboličke energije kod 15 kg tjelesne mase i opada na 0,8 g/MJ metaboličke energije pri 100 kg tjelesne mase.