Farma za uzgoj svinja

Farma može biti otvorenog tipa, što znači da farmer kupuje sav, ili veći dio priplodnog podmlatka, ili dokupljuje tovljenike.

Prednost je što se gradi manje objekata pa su manji troškovi, a nedostak je zdravstveni rizik zbog unošenja grla sa strane, često sa sajmova. Isti je slučaj i sa farmama koje se bave tovom kupljene prasadi. Zbog toga se, mada je investicija veća, preporučuje izgradnja farme zatvorenog tipa koja drži sve kategorije svinja. Prednost je što su vlastita prasad boljeg kvaliteta (selekcijski rad), a njihova cijena je stabilnija jer nije izložena stihiji tržišta.

U posljednje vrijeme pojavljuju se novi tipovi obiteljskih farmi. Primjer je farma za pripremni tov, čija je funkcija da prasad prikupljenu od više farmera, pripreme za isporuku u centralno, veće tovilište, što smanjuje rizik od pojave bolesti, a tovljenici postižu bolje rezultate. Još interesantnija je organizacija sa centralnim smještajem krmača na velikom pogonu (omogućena bolja selekcija i kvalitetan pripust) i prasenje krmača u manjim “satelitskim” prasilištima (osigurana veća prisutnost i pozornost tijekom prasenja i odgoja prasadi). Posebno je bitno da se na takvoj farmi između dva turnusa može napraviti pauza, što je dobro i sa zdravstvenog aspekta (odležavanje objekta), ali i kvaliteta rada (obitelj i zaposleni radnici mogu koristiti odmor odnosno pauzu u radu).

Pored već, manje-više, poznatih uvjeta da se farma gradi na ocijeđenom zemljištu, s blagim nagibom i bez visokih podzemnih voda, uz dobre prilazne puteve i u blizini električnih vodova, da je zaštićena drvoredom od jakih vjetrova, posebno treba obratiti pažnju na pravce puhanja vjetrova (ruža vjetra) i mjesto za odlaganjee čvrstog ili tekućeg stajnjaka.

Bitan je i uvjet da prostor oko farme omogućava dogradnju i proširenje farme.Izgradnja suvremene farme s potrebnom opremom zahtijeva veliko ulaganje. Zbog toga treba nastojati da se smještajni prostor što bolje koristi. Smanjenje smještajnog prostora po grlu može se postići primjenom odgovarajuće tehnologije (skraćenje dojnog perioda, odgajanjem prasadi u velikim grupama, individualnim držanjem krmača, tovom svinja u dvije faze: predtov i tov, korištenjem rešetkastog poda u tovilištu i dr).

Također se prostor može smanjiti visinom proizvodnje (veći broj živorođene prasadi po leglu i manji gubici omogućavaju držanje manjeg broja krmača, veći prirast u tovu skraćuje vrijeme korištenja boksa i dr).

Redovnim prasenjem krmača (u slučaju većeg porađanja u jednom periodu krmače se ne prase, a u sljedećem se prasi veći broj, što zahtijeva više rezervnih boksova) također se bolje koristi prostor.

Odgovarajućim rasporedom boksova tj.izbjegavanjem nepotrebnih hodnika smanjuje se ukupna, bruto površina smještajnog prostora po grlu.

Način planiranja prikazuje se na primjeru farme za proizvodnju 200 tovljenika godišnje sa suvremenom tehnologijom što podrazumijeva: individulano držanje krmača, dojni period 28 dana, odgoj prasadi u kavezima, tov u dvije faze – predtov od 22 do 60 i završni tov od 60 do 100 kg i sa proizvodnim pokazateljima: 16 tovljenika po krmači godišnje, 19% gubitaka (15% prasad na sisi i po 2% u odgoju prasadi i tovu), 9,5 živorođene prasadi po leglu, dnevni prirast u tovu 560 g.

Za planiranje se koriste pokazatelji koji su niži od uobičajenih koji se danas postižu u proizvodnji na suvremenoj obiteljskoj farmi, jer se tako sigurnije osigurava planiran obim proizvodnje.

Tako npr. S planom od 10,5 živorođene prasadi po leglu broj potrebnih krmača je manji, pa ako dođe do podbačaja u proizvodnji farma će ostati bez prasadi, odnosno neće moći isporučiti planiran broj tovljenika.

Planiranje broja svinja po kategorijama

Broj krmača = 200 tovljenika : 16 tovljenika po krmači godišnje =12,5 krmača. Usvaja se držanje 13 krma- ča.

Broj oprasene prasadi = 200 tovljenika + 19% gubitaka = 238 prasadi. Usvaja se proizvodnja 240 živorođenih prasadi.

Broj prasenja = 240 prasadi : 9,5 živo rođene prasadi po leglu = 25,3 prasenja. Usvaja se 26 prasenja.

Broj zalučene prasadi = 240 oprasene 15% gubitaka = 204 zalučene prasadi.

Planiranje broja boksova i mjesta

Broj boksova za prasenje = 26 planirana prasenja × 40 dana korištenje boksa (28 dana dojenja a ostatak za pripremu krmače za prasenje i pranje boksa po zalučenju) : 365 (dana u godini)= 2,8 krmače u prasilištu svaki dan. Radi sigurnosti usvaja se izgradnja 4 boksa za prasenje.

Broj mjesta za suprasne krmače = 26 planiranih suprasnosti x 110 dana korištenja mjesta : 365 = 7,8 Radi sigurnosti planira se izgradnja 9 mjesta.

Broj mjesta u kavezima = 204 planirana zalučena praseta × 60 dana korištenja : 365 = 33,5 Usvaja se nabavka 4 kaveza sa po 10 mjesta, ukupno 40 mjesta.

Broj mjesta u tovilištu = 200 planiranih tovljenika × 140 dana korištenja boksa : 365 = 76,7 tovljenika u tovilištu svakog dana. Usvaja se izgradnja 80 mjesta.

Grade se 2 boksa za predtov s po 20 grla u boksu i 4 boksa s po 10 grla u boksu.

Pri planiranju broja mjesta i boksova za male farme treba osigurati više rezervnih boksova zbog neravnomjernog prašenja krmača.

Planiranje izgleda i veličine objekata

Farma za godišnju proizvodnju 200 tovljenika, prikazana u primjeru, može se izgraditi kao jedan objekat izdijeljen na odijeljenja: prasilište, odgajivalište, krmačarnik i tovilište.

Ukupna dužina je 12 a širina 6 metara. U slučaju da se želi odvojiti tovilište dužina svakog objekta je 24 m.

Materijal za gradnju objekata (primjer) – Zidovi objekata su od blokova, betonska serklaža, ukupna visina 2,25 m. Krov je pokriven limom, sa izolacijom od 5 cm trske koja se radi zaštite pokriva valovitom plastikom. Na podužnim zidovima ugrađuju se metalni prozori. Po potrebi se ugrađuje ventilacija. Dodatni izvor toplote za prasad u prasilištu je topli pod grijan vodom.

Hranidba svinja je suhom mješavinom iz valova. Tekući stajnjak se uklanja kanalom ispod rešetkastog dijela boksa koji se završava septičkom jamom. Napajanje svinja je nipl cuclom. Brzina protoka vode je oko 0,7 l/min. Ostala oprema (primjer) – Japaner ili samoistovarna kolica za distribuciju hrane, pumpa za pranje i dezinfekciju sa visokim pritiskom, stočna vaga, cisterna za osoku, traktor srednje snage, utovarna rampa, veterinarska oprema, oprema za obilježavanje svinja
i drugo.

Infrastruktura (primjer) – Ograda oko farme, interna infrastruktura, bunar sa hidroforom, električna instalacija sa osvijetljenjem dvorišta, ozelenjavanje površina, prostorija za presvlačenje radnika, manja kancelarija koja je i veterinarski punkt i objekat za uginule životinja.

Na kolnom ulazu postavlja se dezobarijera, dužine 8 m, dubine 0,25 m. Na pješačkom ulazu dezobarijera je dubine 2–3 cm.