Traumatski čir krava i goveda

1908

Traumatski čir je nezarazna ozljeda živog dijela papka, tzv. koriuma, nastala uglavnom kao posljedica preraslosti papaka. Papci rastu 5-7 mm mjesečno tijekom cijelog života, građeni su od proteina keratina baš kao i dlaka i rogovi.

Krave koje su u staji, za razliku od srodnika koji žive u prirodi, bez obzira na podlogu kojom se kreću ne mogu potrošiti svu rožinu koja izraste. Krave vezane uz jasle na debeloj stelji uopće ne troše papke već oni u takvim uvjetima trunu.

U gotovo 100% slučajeva traumatskog čira on se javlja na vanjskim papcima stražnjih nogu. Traumatski čir može se javiti na prednjim nogama ali rijetko, i to na unutarnjim papcima koji rastu brže od vanjskih.

Vanjski papci stražnjih nogu rastu brže od unutrašnjih papaka, i što više rastu nose veću težinu. Rastom papaka opterećenje prelazi na petni dio papka, položaj papčane kosti se mijenja i ona svojim zadnjim dijelom počinje raditi pritisak na korium i ometa dotok krvi u njega. Dio koriuma u koji ne dolazi krv zbog pritiska papčane kosti odumre i prestane proizvoditi rožinu. U tabanskom dijelu nastane rupa kroz koju kost istiskuje korium izvan papka, uzrokujući bolove i šepavost.

Kod goveda stražnje noge, zbog svog položaja, nose 2/3 tjelesne mase životinje. Kod visoko mliječnih krava problem dodatno usložnjuje veličina vimena koje širi stražnje noge, čime se još više opterećuju vanjski papci.

Traumatski čir nastaje kao posljedica preopterećenja papka, stoga je jedino logično rasteretiti papak da bi se ozljeda sanirala. Rasterećenje se provodi korištenjem ortopedskog bloka koji se postavlja na zdravi papak, koji pak preuzima opterećenje da bi oštećeni papak mogao zarasti. Papku treba oko četiri tjedna da zaraste, po isteku četvrtog tjedna blok treba skinuti da se spriječi nastanak traumatskog čira na zdravom papku.

Ortopedski blokovi izrađuju se od drveta, plastike ili gume. Na papak se učvršćuju čavlima (vrlo rijetko) ili specijalnim dvokomponentnim sintetskim smolama/ljepilima. Najnovija znanstvena istraživanja upućuju na mogućnost da su visoko proizvodne pasmine krava sklone nastanku traumatskog čira zbog negativnoga energetskog balansa.

Naime, takve krave u ranoj laktaciji ne mogu pojesti dovoljno hrane da bi podmirile uz držne i proizvodne potrebe, pa troše masne pričuve kao dodatne izvore energije. Masti se troše iz svih skladišta u tijelu pa tako i iz masnih jastučića u papcima, a posljedica je povećani pritisak papčane kosti na korium i time je stvorena mogućnost nastanka traumatskog čira.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.