Kestenov med

120

Pitomi kesten raste u samoniklim šumama u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Makedoniji. Naročito su velike kestenove šume u Hrvatskoj kod Petrinje, Hrv. Kostajnice, Dvora na Uni, Zagreba (Zagrebačka gora) i u Istri.

Zbog vrijedinih plodova kesten ubrajamo među voćke, a zbog mjesta i načina rasta među šumsko drveće. Raste na kiselim staništima zajedno s paprati. Kesten je jednodomna biljka vrlo visokog i razgranatog stabla. Listovi su produženo ovalni, na rubovima nazubljeni.

Prašnički su cvjetovi bijele dugačke rese. Ispod tučkovih cvjetova razviju se bodljikave šišarice sa dva do tri tamnosmeđa ploda. Kesten počinje cvasti u lipnju. Cvatnja pojedinog stabla traje oko 10 dana, ali, kako sva stabla ne procvate odjednom, produži se do 20 dana.

Prvih dana kesten slabo medi, daje samo pelud. Ako je vrijeme toplo, sa dosta vlage u zraku, zna dobro zamediti i napuniti košnice medom. Ipak, ođ ukupnog prinosa oko polovine je med, a polovina pelud.

Pčele zatrpaju košnicu peludom kao ni na jednoj drugoj paši. Dnevni prinosi na kestenu mogu se kretati najviše do 5 kg. Najveći ukupni prinos može biti do 30 kg, a od tog 10—15 kg meda za vrcanje. Na kestenu tako zatrpaju pčele košnicu peludom da privremeno spriječe maticu u leženju.

Kesten je vrlo osjetljiv na magle i pljuskove, a kako ima plitak cvijet, suho vrijeme isuši nektar.

Med je svijetložut, vrlo jakog i oštrog mirisa po samoj biljci. Slatkog je do trpko-gorkog okusa, zbog čega ga potrošači redovito ne uzimaju. Tvrdi se da pomaže protiv bolesti jetre i čira na želucu. Ranije smo tvrdili da se kestenov med brzo kristalizira, što nije točno. On se drži mjesecima tekuć. Pčele na njemu u oštrim zimama redovito stradaju.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.