Artritis i encefalitis koza

Artritis-encefalitis (lat. caprine arthritis-encephalitis, AEK) je neizlječiva virusna bolest koza koju uzrokuje RNK virus iz porodice Retroviridae pod-porodice Lentivirinae.

Bolest je proširena na svim kontinentima i najčešće se javlja u mliječnih pasmina koza neovisno o starosti i načinu držanja. Virus AEK-a antigeno je srodan s maedi-visna virusom i virusom progresivne pneumonije ovaca. Prijenos između vrsta je rijedak, no dokazano je da uzročnik AEK može inficirati ovce, a virus medi-visna koze. Ekonomska šteta posljedica je uginuća jaradi, smanjene mliječnosti, loše higijenske kakvoće mlijeka, prijevremenog izlučivanja iz uzgoja i troškova neškodljivog uklanjanja oboljelih životinja.

Bolest se klinički očituje u nekoliko oblika, kao: upala zglobova (artritis), mozga (encefalitis), mršavost, upala pluća i mastitis. Bolest nije opasna za zdravlje drugih domaćih životinja i čovjeka. Inficirane koze podložnije su drugim bolestima kao što je npr. supklinička upala mliječne žlijezde. Prema nekim istraživanjima inficirane koze u prvoj laktaciji proizvode 100 litara mlijeka manje. Mlijeko inficiranih koza sadržava veći broj somatskih stanica u odnosu na zdrave životinje čime se značajno smanjuje higijenska kakvoća mlijeka. Bolest se u stado najčešće unosi kupnjom inficiranih životinja.

U stado se bolest unosi inficiranim životinjama. Virus se najčešće prenosi sa zaražene majke na mladunčad prvim mlazovima kolostruma ili mlijekom. Protutijela primljena preko kolostruma u prvim danima života, ne pružaju zaštitu jaradi, ne interferiraju sa tvorbom protutijela niti sprječavaju razvoj infekcije.

Bolest se prenosi i izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom te ostacima kontaminirane hrane. Jatrogeni prijenos bolesti moguć je kontaminiranim priborom (npr. igle, kliješta za tetovažu), a značajnu ulogu u širenju infekcije ima mužnja.

Jednom inficirana životinja izlučuje uzročnika doživotno, a klinička slika varira ovisno imunom stanju životinje. Životinje s vidljivim kliničkim znakovima, kao i one u kojih je bolest asimptomatska prenose uzročnika AEK.

Većina životinja se zarazi prvim mlazovima kolostruma, a zbog dugotrajne inkubacije bolest se klinički očituje nakon nekoliko mjeseci ili godina. Bolest se najčešće očituje subklinički, dok klinički znakovi ovise o organskom sustavu koji je zahvaćen.

Encefalitis se najčešće javlja u jaradi stare 2-6 mjeseci, dok je u životinja starijih od 1 godine rijetka pojava. Kliničkom slikom dominiraju znakovi pareze i slabosti stražnjih nogu te je kretanje životinje otežano. Razvoj takvih simptoma posljedica je progresivnog propadanja živaca koji kontroliraju motoričke funkcije stražnjih nogu. Nakon dva tjedna jarad ne može ispružiti lakatni zglob, zalegne i više ne može ustati. Od drugih znakova pojavljuju se tortikolis te iskrivljenje glave prema gore. Apetitit bolesne životinje je sačuvan. Oboljela jarad je avitalna, a dlaka životinje je suha i gruba. Moguća je pojava blage pneumonije. Neurološki znakovi se rijetko javljaju u životinja starijih od godinu dana.

U životinja starijih od godinu dana najčešće se javlja zglobni oblik bolesti. Kronični poliartritis popraćen sinovitisom i burzitisom glavna je karakteristika AEK u odraslih koza. Promjene se najčešće javljaju na karpalnim zglobovima iako mogu oboljeti svi zglobovi prednjih i stražnjih nogu. Upaljeni karpalni zglobovi su veličine loptice za tenis i promjer im može biti veći od 10 centimetara. Zglobovi su hladni, nisu bolni na dodir i fluktuiraju. Bolest može biti izrazito progresivnog tijeka te u svega nekoliko mjeseci rezultirati potpunom intermitentnom šepavošću ili ukočenošću, ali može trajati i mjesecima. Opće gojno stanje se pogoršava, dlaka je gruba i bez sjaja, a životinja mršavi.

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti druge artritise (traumatski artritis, zarazni artritis uzrokovan s Mycoplasma spp.). U jaradi sa progresivnom parezom potrebno je isključiti enzootsku ataksiju, parazitoze, traume kralježnice, apscese i urođene anomalije kralježnice. U životinja starijih od godine dana, ukoliko se pojave simptomi od strane SŽS-a, potrebno je isključiti polioencefalomalaciju, listeriozu, bjesnoću i grebež ovaca.