Uzgoj stolnog grožđa

1061

Da bi se na okućnici proizvelo zdravo i kvalitetno stolno grožđe, veliku pažnju treba posvetiti prije svega izboru sortimenta.

stolno

U okviru vrste Vitis vinifera postoji velik broj stolnih sorti koje se odlikuju visokim kvalitetom grožđa, ali su osjetljive na peronosporu i oidium. Kod nas se najviše i najradije uzgajaju sljedeće stolne sorte: Čabski biser, Kraljica vinogradima, Beogradska rana, Gročanka, Demir kapija, Kardinal, Muškat hamburg, Afuz-ali i Italija. Ove sorte su manje pogodne za okućnice i prostore blizu ljudskih prebivališta, jer zahtijevaju kompletnu zaštitu tijekom vegetacije, to jest od šest do deset prskanja.

Za ovu namjenu su mnogo pogodnije interspecijes stone sorte, koje su otporne ili bar tolerantne prema važnijim gljivičnim bolestima. U posljednjih nekoliko desetljeća u svijetu je stvoren veliki broj ovakvih sorti različitih epoha sazrijevanja i agrobioloških osobina. Neke od njih introdukovane su kod nas i ispituju se u kolekcionim i oglednim nasadima. Pojedine pokazuju odlične proizvodne rezultate i mogle bi uspješno da se uzgajaju uz smanjenu upotrebu pesticida ili primjenom bioloških preparata u zaštiti. Takve su, primjerice, sorte Lasta, ljana, Moldova, Strašenski, Muscat de st.. Vallier.

LASTA – prva jugoslovenska stolna sorta otporna na plamenjaču. Stvorena je u Sremskim Karlovcima, a priznata 1991. godine. Sazrijeva približno isto vrijeme kad i Muskat Hamburg (II epoha). Dobre je rodnosti, otporna na peronosporu i sivu trulež grožđa, ali osjetljiva na oidium. Grozd je srednje krupan, lijepe strukture, rastresit, bobice su krupne, ujednačene po veličini, izdužene, bijelo-žute boje, hrskave konzistencije. Okus je ugodan, blago muskatan. Zrelo grožđe može se čuvati na trsu do prvih mrazeva pri čemu zadržava svježinu, a lijep je ukras pergole ili čardaklija.

LJANA – novostvorena moldavska stolna sorta ranog sazrijevanja (početak rujna), srednje rodnosti. Otporna je na peronosporu, oidium i sivu trulež grožđa. Ima srednje krupne, rastresite grozdove, krupne, izdužene, bijelo-žute bobice finog okusa. Također može dugo da se čuva na trsu bez promjene kvalitete grožđa.

MOLDOVA – vrlo uspješna moldavska selekcija. Ovo je vrlo bujna sorta velike i redovite rodnosti. Otporna je na najvažnije gljivične bolesti. Ima krupne grozdove i krupne, izdužene, tamno-plave bobice, debelu pokožicu bogatu antocijana i neutralan okus. Grožđe se dobro transportira i dugo čuva. Vrlo je pogodna za razvijenije uzgojne oblike tipa pergola ili čardaklija. Može da se gaji bez kemijske zaštite protiv peronospore, oidiuma i sive plijesni grožđa, ili s nekoliko tretiranja u vlažnim godinama.

STRAŠENSKI – moldovska sorta velike bujnosti i velike rodnosti. Interesantna je zbog vrlo krupnih, atraktivnih grozdova i veoma krupnih crnih bobica. Pogodna je za čardaklije i pergole. Sazrijeva rano (početak rujna). Otporno je na peronosporu, a osjetljiva na pepelnicu, sivu plijesan i niske temperature.

MUSCAT DE ST. Vallier – jedan od najpoznatijih hibrida stolnog tipa stvoren u Francuskoj. Ima srednje krupne, rastresite grozdove, žute ovalne bobice srednje veličine, muškatnog okusa. Velike je rodnosti, ali bobice neravnomjerno sazrijevaju, a zrele lako otpadaju. Otporna je na peronosporu, a srednje otporna na oidium i sivu plijesan. Pored opisanih postoje i druge, vrlo interesantne novostvorene stone sorte, kao što su: Terez, Peleškei muskat, Veirul 59. Ove sorte mogu uspješno da se uzgajaju s jednim do dva tretiranja kemijskim sredstvima, a u suhim i toplim godinama i bez tretiranja. Primjena bioloških preparata u uzgoju ovih sorti našla bi svoje pravo opravdanje.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.