Babić ili Šibencanac

Sorta Babić smatra se hrvatskom autohtonom sortom jer ima jedinstveni genetički profil, odnosno nije poznato da se uzgaja igdje drugdje u svijetu pod nekim drugim sinonimom.

Pripadnost dalmatinskoj grupi sorata dodatno potkrepljuje činjenica da je sa sortom Dobričić (jednim od roditelja Plavca malog) u bliskoj rodbinskoj vezi (na razini roditelj potomak). Sorta se tradicionalno uzgajala u okolici Šibenika, u manjem udjelu u mješovitim nasadima. U vrijeme obnove vinograda nakon filoksere sorta je dobila na većoj važnosti te se širi na većim površinama. Pod imenom Rogoznička uzgajala se na području Kaštela te se smatrala autohtonom sortom toga kraja.

Novija su istraživanja pokazala da Rogoznička i Babić imaju istovjetan genetički profil, odnosno da su sinonim za istu sortu. Dokazano je, također, da je Babića koja se u starijoj literaturi navodi kao sinonim Babića druga sorta.

Otvara pup srednje kasno, a dozrijeva u III. razdoblju. Trs je slabo do srednje bujan, tankih mladica horizontalna rasta. Osjetljiv je na sve najvažnije gljivične bolesti, jako na plamenjaču, nešto slabije na pepelnicu, a u uvjetima velike vlažnosti i na sivu plijesan.

Rodi redovito, a na plodnim tlima i obilno. Kakvoća je jako ovisna o okolišnim i uzgojnim uvjetima. Na dobrim položajima daje čuvena vina vrhunske kakvoće, alkoholična, jakog tijela i dobre obojenosti, dok na plodnim tlima daje tek prosječna ili ispodprosječna vina.

Babić je jedna od dalmatinskih sorata velike gospodarske važnosti. Kao što je već rečeno, njezini prinos i kakvoća mogu biti vrlo različiti. Svakako je sorta koja ima visok kvalitativni potencijal, ali za njegovo puno očitovanje nužni su prikladni položaji poput onih Primoštena južnog i Primoštena burnog, a svakako su najpoznatiji vinogradi Babića oni na čuvenim primoštenskim terasama. U takvim uvjetima prinosi su niski, ali kakvoća grožđa vrhunska, što rezultira ponajboljim vinima ovoga područja.

Nasuprot tome, vina proizvedena na dubokim, plodnim tlima gdje ova sorta obilato rodi, niže su do osrednje kakvoće, često neharmonična, slabog tijela i obojenosti. Uz vina redovite berbe, prosušivanjem groža Babića može se proizvesti vrhunski prošek.

Uz Plavac mali crni i Plavinu, Babić je crna autohtona sorta s najvećom populacijom, budući da se uzgaja na 370 ha. Zanimanje je za uzgoj ove sorte konstantno, a podižu se i mladi nasadi pa je trend populacije blago uzlazan.