Promjene na grožđu

28

Simptomi peronospore na bobicama su različiti, ovisno o stadiju kad je zabilježena zaraza. Na bobama zaraženim nakon cvatnje pojavljuje se bijela prevlaka (slično pepelnici), a kad bobice prerastu trećinu sortne veličine, prirodni otvori ili puči prestaju s funkcijom, pa je infekcija bobica moguća kroz puči peteljkovine.

Bobice se tada smežuraju i postaju ljubičastosmeđe, a bijela prevlaka sporonosnih organa plamenjače na njima se ne razvija.

Ali, vrlo slične promjene kasnoj peronospori na grožđu uzrokuje pomanjkanje magnezija, pojačana sunčana radijacija štetnog UV-spektra, fitoplazme ili apopleksija.

Već više godina na osjetljivim sortama (pr. Graševina, Pinot sivi, Rajnski rizling, Sauvignon i dr.) i različitim položajima u vinogorju primjećujemo znakove nedostatka magnezija na li- šću, ali i na grožđu. Pomanjkanje ili nepristupačnost magnezija zbog antagonizma s drugim hranjivima (pr. kalijem ili kalcijem) uzrokuje vrlo štetni fiziološki poremećaj “nekrozu” peteljkovine grozda. Često se kao posljedica “magnezijeve nekroze peteljkovine” u donjoj trećini grozda bobice smežuraju i poprime ljubičastoplavu boju. Kao sekundarna posljedica nedostatka magnezija tijekom vlažnijeg završetka ljeta i početka jeseni snažnije se razvija siva plijesan ili botritis.

Drugi fiziološki poremećaj nastaje zbog pojačanog sunčanog zračenja, osobito u sorte Rajnski rizling i sl., ako se zona grožđa tijekom srpnja “odlistavanjem” naglo izloži jačem suncu. Štete na poljoprivrednim kulturama od štetne koncentracije ozona i pojačane sunčeve radijacije postaju posljednjih desetak godina učestalije i veće. Pod pokroviteljstvom Komisije UN-a (UN/ECE), od 1988. provodi se međunarodni monitoring (ili sustavno praćenje) štetne koncentracije ozona i njegova negativna utjecaja na kultivirane biljke. Za biljke je kritična vrijednost AOT40 = 3.000 ppb/h izmjereno u tri uzastopna dana, a zemlje okruženja (Slovenija, Italija) proteklih su godina mjerile značajno veće količine (5.290-23.378 ppb/h!).

Posljednjih godina primjećujemo negativne promjene nalik fitoplazmozama, a osobito nakon 2003. godine kada je znanstveno dokazana njihova stvarna prisutnost u većini hrvatskih vinogorja. Također bilježimo porast učestalosti razvoja apopleksije ili iznenadnog “ljetnog” propadanja pojedinih trsova.

Osim tipičnih promjena na lišću od fitoplazme ili apopleksije, mogu se vrlo rano pojaviti i negativne promjene na grožđu, koje rezultiraju njihovim potpunim propadanjem i nemogučnošću iskorištenja u vinofikaciji.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.