Stolno se grožđe bere u fazi tehnološke zriobe. U toj je fazi stolno grožđe najkvalitetnije i najatraktivnije za tržište. U nekih stolnih kultivara ovo je razdoblje vrlo kratko, kao npr. za čabski biser, u drugih je znatno dulje, npr. za Cardinal crveni.

Početkom šare šećer se počinje nakupljati u bobicama, a u isto se vrijeme sadržaj ukupnih kiselina postupno smanjuje. Kožica dobiva određenu boju, meso određen okus, a i stvara se posebna aroma karakteristična za pojedinu sortu. Grozd se ocjenjuje s obzirom na oblik, veličinu i kompaktnost, bobice s obzirom na oblik, veličinu, obojenost, zdravstveno stanje, otpornost na otkidanje od peteljčice i okus, a peteljka s obzirom na oblik, razgranatost, obojenost i svježinu. Sve komponente čine zbroj čimbenika koji određuju ocjenu kvalitete, a time i optimalni rok berbe.
Kvaliteta u trenutku berbe mora se podudarati s kvalitetom u trenutku stavljanja grožđa u promet, naročito ako se grožđe prevozi na udaljena tržišta, a pri prijevozu mogu nastati promjene koje umanjuju kvalitetu. Produljeni rok berbe nakon tehnološke zriobe rezultira slabijom prijevoznom sposobnošću, a time i nižim cijenama na tržištu.
Berba stolnoga grožđa specifična je. Grožđe se bere tako da se lijevom rukom hvata vrh peteljkovine grozda i vinogradarskim se škarama grozd odreže. Pri tome treba paziti da se bobice ne diraju prstima, da se ne bi oštetio mašak. Postoje za berbu posebno konstruirane škare koje pri rezanju vrška peteljke zadrže čitav grozd na škarama, pa se tako grozd lako prenosi u prikladnu ambalažu. Time se smanjuje mogućnost oštećenja maška na bobicama.
S malih površina grožđe se sprema za tržište u vinogradu, a s većih površina za tržište se sprema u sortirnicama.
Važno je upozoriti da obrano grožđe ne smije ostati dugo na suncu, nego se treba smjestiti u improvizirane nadstrešnice u samom vinogradu, ili ga treba što prije prevesti u sortirnice. Ako je grožđe oštećeno (oštećenja od tuče ili botritisa), treba obvezatno obaviti čišćenje i klasiranje.
Ambalaža za pakiranje stolnoga grožđa treba odgovarati određenim uvjetima: da je solidne građe, laka, da omogućava provjetravanje grozdova, a pri tome da je i jefina, jer se upotrebljava samo jednom i ne naplaćuje se njezin povrat proizvođačima grožđa. Drvena ambalaža, odnosno drvene letvarice (“holandezi”) izrađuju se od prvoklasnog drveta, uglavnom jele, smreke ili topole.
Za pakiranje stolnoga grožđa u našoj se zemlji upotrebljavaju plastične, a najčešće drvene letvarice, različite veličine i dimenzija, prema međunarodnim standardima. Na letvericu ili kartonski sanduk obvezatno je staviti etiketu s oznakom proizvođača, mjesta proizvodnje, kultivara i kvalitete prema zakonskim propisima. Ambalaža je danas na tržištu važna oznaka suvremenog načina prezentiranja i njoj se sve više pridaje pažnja, s obzirom da njezin izgled izravno utječe na uspjeh komercijalizacije stolnoga grožđa