Blatina ili Zlorod

98

Njezino podrijetlo nije sa sigurnošću utvrđeno. Pretpostavlja se da je podrijetlom iz Hercegovine.

U Hrvatskoj je prisutna vrlo malo oko Metkovića, Imotskog i Vrgorca. Vino Blatine je u prošlosti bilo vrlo cijenjeno, i to najviše zaslugom školovanih mostarskih enologa. Vina su bila vrlo žive crvene boje i dobrog balansa. Danas je Blatina iz Hercegovine također poznata i vrlo cijenjena po svojoj intenzivnoj crvenoj boji, izrazitoj mekoći tanina i diskretnoj sortnoj aromi.

Blatina se danas uzgaja u vrlo malo vinograda na području Republike Hrvatske te u većoj mjeri u susjednoj Hercegovini. Kod nas se može naći u starim vinogradima u podregiji Dalmatinska zagora. Prema Buliću (1949), nekada je ove sorte bilo i na poluotoku Pelješcu, gdje je danas nema.

Počinje na proljeće rano do srednje kasno, a dozrijeva u III. razdoblju. Srednje je bujna sorta. Sorta nije naročito osjetljiva na gljivične bolesti. Rodnost i prinos izuzetno variraju zbog stranooplodnje, a jedino kod dobre oplodnje mogu biti zadovoljavajući, 6–8 t/ha. Kakvoća je visoka. Nakuplja srednji do visoki sadržaj šecera i srednju količinu ukupne kiselosti mošta.

Blatina je vrlo stara i poznata sorta. Funkcionalno ženski cvijet zahtijeva uzgoj u mješovitim nasadima, a kao dobar oprašivač Blatine najcešće se navode lokalne sorte Bena i Žilavka.

U godinama s lošom oplodnjom prinosi mogu biti vrlo niski (otuda i sinonim Praznobačva). Inače, kakvoća groža je visoka – aroma je vrlo izražena i podsjeća na zrelo bobičasto voće s laganim začinskim notama. Vina ove sorte u pravilu su crna, suha, vrlo dobro strukturirana te dobrog balansa. Izrazito mekanih tanina i intenzivno crvene boje. Sadržaj alkohola je srednji i tek rijetko prelazi u visokoalkoholična vina.

Morfološka građa cvijeta i često neredoviti urodi pridonijeli su smanjivanju populacije ove sorte u Republici Hrvatskoj. Sorta se danas vrlo rijetko uzgaja u pograničnom dijelu s Hercegovinom. Populacija Blatine najveća je u Hercegovini.

Sorta je vrlo rasprostranjena u Hercegovini, dok se u Hrvatskoj ne može pronaći u proizvodnim nasadima. Od kolekcijskih nasada, čuva se u Kolekciji hrvatskih autohtonih sorata vinove loze Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.