Lasina, autohtona sorta drniškog područja

266

Lasina se smatra autohtonom sortom šireg drniškog podrucja. Prema dosad provedenim istraživanjima, njezin genetski profil nije se poklopio ni sa jednom drugom sortom u svijetu, pa možemo zaključiti da Lasina crna ima jedinstveni genetski otisak.

Bulić (1949) navodi da se uzgaja na širem kninskom i šibenskom području. Kao trenutno najstariji spomen uzgoja Lasine crne na prostoru Dalmacije, Ritter von Heintl (1821) navodi Lazinu czernu kao sortu koja se uzgaja na području Dalmacije. Koliko je cijenjena sorta u širem drniškom podrucju govori i uzrečica „Nema vina do Lasina“ tamošnjih vinogradara i vinara.

Lasina se danas uzgaja gotovo isključivo na području podregije Dalmatinska zagora te nešto manje u podregiji Sjeverna Dalmacija, posebice u Drniškom i Prominskom vinogorju. Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima na oko 12,65 ha površine (APPRRR, 2013). Zbog svojih je dobrih gospodarskih karakteristika tu, uz Plavinu, najznačajnija crna sorta. Izvan ovoga područja nije se proširila, iako je se u nešto manjem obujmu može naći na području vinogorja Skradin i Šibenik.

Vrh mladice je otvoren, zavijen poput udice, slabo vunast, a boja mladih listića je zelena. List je srednje velik, klinast, trodijelan, rijetko peterodijelan, uskog, otvorenog sinusa peteljke u obliku slova V. Plojka odraslog lista je gola, dok je naličje vunasto dlakavo. Cvijet je morfološki i funkcionalno hermafroditan. Zreli grozd je srednje dug, ljevkastog oblika, srednje zbijen. Zrele bobice su tupo jajolikog oblika, tamnocrvene do ljubičaste boje. Meso je srednje čvrsto, neutralnog okusa.

Vegetacija pocinje srednje kasno, a sorta dozrijeva kasno, krajem III. ili početkom IV. razdoblja. Srednje je bujna do bujna sorta. Sorta nije naročito osjetljiva na gljivične bolesti. Rodi redovito, a prinosi su srednje visoki do visoki.

Lasina nakuplja srednje visok sadržaj šećera u grožđu, a niže je do srednje ukupne kiselosti.

Sorta je gospodarski važna na području Drniškog i Prominskog vinogorja. Za njezino su širenje u proizvodnim nasadima zaslužni stabilna i redovita rodnost, vrlo dobra kakvoća i povoljne uzgojne karakteristike. Od nje se mogu proizvesti laganija, crvena vina, koja se mogu piti već kao mlada, no najcešće se ne vinificira sama, vec u kombinaciji s Plavinom.

Sorta se ne uzgaja nigdje izvan ovog uskoga područja. Budući da dobre rezultate postiže i na ovim sasvim prosječnim vinogradarskim položajima, bilo bi vrijedno sortu pokušati uzgajati i na boljim položajima gdje bi mogla dati bolju kakvoću.

Lasina se oduvijek koristi za popravljanje kakvoće vina s kojima se kupažirala. Najveći je nedostatak Lasine na lošim položajima i pri visokim prinosima nizak sadržaj antocijana, zbog čega daje slabije obojena crna vina. Lasina je pogodna za prosušivanje te se tradicionalno koristi za proizvodnju prošeka.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.