Malvasija dubrovačka

233

Sorta se od davnina uzgaja na uskom području dubrovačkog primorja, gdje se nalazi i danas. Dugo se smatrala autohtonom sortom i vjerovalo se da se izvan tog uskog područja nigdje ne uzgaja.

Malvasija dubrovačka spominje se u dokumentima Dubrovačkog arhiva iz 14. stoljeća. Tek je u novije vrijeme otkriveno da se pod navedenim nazivima uzgaja na još nekoliko izoliranih područja Mediterana (Sicilija, Sardinija, Baleari) te na Kanarskim otocima (Maletić i sur., 2004, Crespan i sur., 2006).

Na svim tim područjima vrlo je uskog areala rasprostranjenosti, a na svim se područjima smatra vrlo starom i povezuje se s grčkom kolonizacijom Mediterana. Međutim i literaturni izvori kao i drugi podaci (SSR profili) upućuju na Grčku kao njezinu postojbinu. Čak se i ime veže uz grčku luku Monemvasia na Peloponezu, odakle se izvozilo vino u druge krajeve Europe, osobito Veneciju.

Radom na revitalizaciji sorte posljednjih je godina populacija Malvasije dubrovačke porasla na gotovo 50.000 trsova na području vinogorja Konavle. Izvan Hrvatske uzgaja se pod navedenim sinonimima još na ograničenim podrucjima Sicilije, Sardinije, Baleara te na Kanarskim otocima.

Vrh mladice je tanak, svijetlozelen i slabo dlakav. Lice mladih listica je sjajno zeleno, a između žila brončano crveno, dok je naličje golo. Postrani sinusi su izraženi i duboko urezani, zupci oštri.

List je malen do srednje velik, pentagonalan, peterodijelan, pravilan. Plojka je glatka, tamnozelena, kožasta. Naličje je golo sa slabo izraženim čekinjastim dlačicama po nervaturi. Postrani sinusi su duboko urezani, otvoreni ili pri vrhu blago preklopljenih isječaka, često sa zupcem u dnu. Sinus peteljke je široko otvoren, u obliku slova U. Žile su do prvog grananja crvenkaste, osobito na naličju.

Cvijet je morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd je srednje velik, dugačak i cilindričan, najčešće s kratkim krilcima. Često krilce raste i iz koljenca na peteljci. Peteljka je duga, tanka i odrvenjela. Izražena je varijabilnost u zbijenosti grozdova, pa on može biti rastresit do zbijen, a često se nalaze i potpuno rehuljavi grozdovi. Veličina bobica značajno varira,
najčešće od malih do srednje velikih, a mogu se naći i vrlo sitne bobice. Oblik bobice je okrugao ili tek blago jajolik. Kožica je čvrsta, zlatnožute boje, na sunčanoj strani obilno posuta crvenosmeđim točkicama. Na zbijenim grozdovima s većom bobicom i u sjeni kožica ostaje zelenožuta. Meso je cvrsto, slatko i vrlo izražene sortne arome.

S vegetacijom započinje rano do srednje kasno, a dozrijeva u III. razdoblju. Srednje je bujna sorta, tanjih mladica na kojima se razvija dosta zaperaka. Izrazito je osjetljiva na pepelnicu, što je jedan od glavnih uzroka njezina nestanka iz proizvodnih nasada.

U vlažnim godinama strada i od plamenjače. Kod trsova s rastresitim i rehuljavim grozdovima najčešće nema osobitih problema sa sivom plijesni. Rodnost je osrednja i neredovita, a prinos najčešće 6-9 t/ha. Izuzetno je visoke kakvoće, koncentracije šećera 20–25°B, zadovoljavajuće kiselosti (5–7 g/l) te intenzivnog i prepoznatljivog sortnog mirisa.

Malvasija dubrovacka je, po svemu sudeći, jedna od najstarijih poznatih sorata, koja se u mediteranskim zemljama uzgaja od samih početaka proizvodnje, odnosno grčke kolonizacije. Iako je u povijesti imala istaknuto mjesto među sortama dubrovačkog područja, ni tada se nije uzgajala izvan granice Dubrovačke republike.

Uzgajala se na odrinama uz kuće i ljetnikovce dubrovačke vlastele, dajući čuveno vino, posebna i prepoznatljiva mirisa i okusa. Pojavom plamenjače i pepelnice populacija ove sorte se, zbog veće osjetljivosti, počela sve više smanjivati. Enološki je potencijal ove sorte izuzetno visok – daje vrlo jaka i puna vina, naglašene sortne arome, a zadržava relativno visoku razinu ukupne kiselosti (s obzirom na područje gdje se obično uzgaja), pa su joj vina skladna i vrlo užitna.

Upravo je intenzitet arome i zadovoljavajuća kiselost nešto što Malvasiju dubrovačku izdvaja od ostalih južnih sorata. Zbog rastresitog grozda i čvrste, mesnate kožice vrlo je pogodna za prosušivanje i proizvodnju desertnih vina, različitim metodama i postupcima.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.