Oprezno s pljevidbom vinove loze

109

Optimalna temperatura za razvoj vinove loze kreće se između 25 i 35 °C. Ali, kada temperature porastu iznad te granice javljaju se i prve poteškoće u vinogradima.

Jer je malo poznato da temperature iznad 35 °C oštećuju vinovu lozu na sličan način kao i temperature ispod ništice. U tom slučaju, vegetacija malaksava da bi na 50 °C potpuno prestala, iz razloga što dolazi do odumiranja biljnih stanica.

Ako te ekstremne temperature potraju nekoliko dana, dolazi do kovrčanja listova koji postupno gube boju, suše se i opadaju. Međutim, puno veće štete pojavljuju se na samim grozdovima na kojima biva doslovce „spržen“ veliki dio ili veliki dio bobica u grozdu, čime postaju tržno neuporabljivi.

Ožegotinama oštećen grozd predstavlja idealnu podlogu za pojavu sive pljesni na grožđu. Razumljivo je da do sušenja grozdova prvenstveno dolazi zbog ekstremno visokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama. Međutim, uočeno je da navedena pojava uglavnom zahvaća vinograde u kojima su zastupljene nešto osjetljivije sorte poput: Blatine, Black Magica, Smerderevke, Bene, pa dijelom i Viktorije. S druge strane, dobra stara žilavka uglavnom biva neoštećena, čime je još jednom opravdala svoj naziv. Dakle, stavlja se naglasak na zastupljeni sortiment u vinogradima.

Osim toga, u strahu od opasne pepelnice vinogradari, iz neznanja, skidaju previše zaperaka i listova oko grozda ostavljajući ga tako nezaštićenim od agresivnih sunčevih zraka. Zamjetno je tako da su većinom nastradali dijelovi grozda okrenuti zapadnoj strani što znači da se eventualnom otkrivanju grozda mora ipak prići s istočne strane.

Zbog toga na pokožici se pojavljuju tamnožute ili rđaste pjege, nakon čega dolazi do gubitka turgora pa se bobe smežuraju. Bobe su, pak, najosjetljivije u vrijeme promjene boje. Kada do ožegotina na grozdovima i dođe, svi hrle po pomoć u agrocentre i poljoprivredne ljekarne.

Vinogradari misle da je riječ o truleži grožđa izazvanoj pojavom sive pljesni te traže pripravke za suzbijanje. Međutim, nastala oštećenje su, nažalost, neparazitske prirode i kada se pojave na njih ne možemo utjecati. Drugim riječima, bitna je preventiva. To, prije svega, znači da ubuduće ne smijemo prekomjerno zakidati zaperke čime grozdove ostavljamo nedovoljno zaštićenima te se podrazumijeva da se i mi sami moramo znati nositi s nastalim klimatskim promjenama.

Oštećene bobice ne predstavljaju posebnu opasnost u vinogradu, osim ako ne dođe do promjene vremena i nastupi kišovit period kada može doći do pojave truleži. U svakom slučaju, vinogradari u ovom periodu koriste botriticide pa će i grožđe biti zaštićeno od truleži.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.