Ruževina ili Bjeloruža

45

Njezino podrijetlo nije sa sigurnošću utvrđeno, međutim smatra se autohtonom sortom Sjeverne Dalmacije. Bulić (1949) navodi da se uzgaja na području Šibenika, Drniša, Knina, Zadra, Benkovca.

Ruževinu je danas moguce naći kao pojedinačne trsove u starim vinogradima, i to ponajviše u podregiji Dalmatinska zagora, u vinogorjima Promina i Drniškom. Ruževina se danas na području Republike Hrvatske uzgaja na 0,20 ha.

Vrh mladice je otvoren, tanak, blago zavinut, gol i rumenkastocrven. Boja mladog lista je brončana, a naličje mladog lista je golo. Odrasli list je klinast do okrugao, trodijelan do peterodijelan, golog lica i naličja, a lateralni sinusi su uski, jedva urezani, otvorenog ili zatvorenog sinusa peteljke oblika slova V.

Cvijet je morfološki i funkcionalno hermafroditan, odnosno s potpuno razvijenim prašnicima i tučkom. Zreli grozd je srednje dužine, ljevkastog do piramidalnog oblika i srednje do jako zbijen. Zrele bobice su okruglog oblika, žutozelene do žute boje. Bobice na sunčanoj strani imaju jantarne nijanse te dobiju karakteristične smeđe točkice poput sorte Debit, ali u dosta manjoj mjeri. Meso je srednje čvrsto, hrustavo i neutralnog okusa.

Vegetacija počinje rano, a sorta cvjeta srednje rano i dozrijeva u III. razdoblju. Srednje je bujna sorta. Sorta je srednje osjetljiva na pepelnicu. Ruževina je sorta visokih i stabilnih prinosa. Ova sorta nakuplja srednji sadržaj šećera i srednju količinu ukupne kiselosti mošta.

Odgovaraju joj plodna, duboka i ocjedita tla. Odgovara joj kratki rez i uglavnom se uzgaja na račvastom uzgojnom obliku ili složenom sustavu uzgoja poput kordonca. Podnosi i duži rez („macu“). Daje lagana, skladna svježa vina naglašene i ugodne sorte arome po kojoj je i dobila ime.

Sorta je danas dovedena na rub izumiranja i nalazi se samo u starijim vinogradima vinogorja Promina i Drniš. Opstanak ove sorte ovisi isključivo o lokalnim vinogradarima buduci da je cijepljenje na stalno mjesto jedini način razmnožavanja ove sorte. Proizvođači ne pokazuju pretjerani interes za njeno širenje pa populacija ima trend daljnjeg pada. Izrazito je pogodna za proizvodnju desertnih vina.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.