Gljiva koja izaziva bolest crne truleži boba (lat. Guignardia bidwellii) parazitira samo na vrstama iz porodice Vitaceae (Vitis, Ampelopsis, Partenocissus). Gljiva je unesena iz Ameriku u Europu 1885. godine.
Tada je u pojedinim rajonima Francuske izazvala ozbiljne štete. Međutim, nije se proširila dalje već je ostala lokalizirana samo na pojedinim područjima. Takav je slučaj i kod nas. Javlja se povremeno i to na nekim lokalitetima: otok Krk, Cres, okolina Rijeke.
Na listovima nastaju nepravilne pjege velike 1 do 5 mm u promjeru. Takvih pjega može biti i do 50 na jednome listu. Pjege na listu su svijetlosmeđe boje obrubljene tamnijim rubom, a unutar pjega se nalaze crna plodna tijela piknidi. Na peteljkama lista nastaju duguljaste tamno smeđe do crne pjege. Kod takvog napada obično dolazi do sušenja čitavog lista. Na pupovima također nastaju tamno smeđe duguljaste pjege koje katkada mogu obuhvatiti pup uokolo. Unutar pjega također se formiraju piknidi.
Na bobama je bolest najštetnija. U početku zaraze obično su napadnute pojedine bobe u grozdu, međutim zaraza se može proširiti i zahvatiti kompletan grozd. Kod ranog napada, bobe se smežuraju i potamne. Kod napada na starije bobe nastaju žućkaste fleke koje podsjećaju na palež sunca. One se šire zahvaćajući čitavu bobu koja se isušuje, smežura i poprimi tamnoplavu ili tamnoljubičastu boju. Na tim bobama formiraju se brojne crne kuglice – piknidi.
Gljiva prezimljava u mumificiranim bobama na površini tla ili u trulim grozdovima na trsu. Sklerociji nastaju na zaraženim bobama nakon što bobe otpadnu na zemlju. Na sklerocijima se izdiferenciraju periteciji. Krajem zime i u proljeće obično su u peritecijima već formirane askospore koje se oslobađaju kroz ositolum te raznešene vjetrom i kišom dospjevaju na organe loze. Askospore klijaju u promicelij koji perforira kutikulu i širi se u tkivu. Inkubacija traje 22 do 28 dana nakon čega se pojavljuju prvi piknidi. Poslije prvih kiša dolazi do sekundarnih zaraza koje potječu od piknida. Inkubacija u ovom slučaju je nešto kraća i traje 13 do 18 dana. Primarnim infekcijama zahvaćeni su najčešće najdonji listovi na trsu. Sekundarne infekcije odgovorne su za širenje parazita po raznim organima, ali prvenstveno na bobama.
Do infekcija može doći već kod temperatura između 5 do 10 °C što ukazuje da do prve zaraze može doći već u razdoblju kretanja vinove loze. Za sekundarne infekcije, optimalna temperatura je ispod 15 °C u svibnju, 18 °C u lipnju i 20 °C u srpnju.
Sa zaštitom treba početi ranije nego kod plamenjače. Obično se prvo prskanje obavlja u stadiju E (pojava prvih listova) do stadija F (tri lista). Od fungicida kod nas imaju dozvolu fungicidi na osnovi bakra i kaptana. Dobro djeluju i neki inhibitori biosinteze ergosterola kao npr. Systhane.