Trešnja je kultura koja posljednjih godina doživljava svoj preporod u novoj sadnji, ali pored brojnih uputa i smjernica ostaje i dalje gotovo nerješivi problem zaštita od žilogriza, baš kao i odabir sorte koja će redovito davati rod.
Posljedica napada žilogriza je propadanje nasada, a loš odabir sorte nerodan nasad.
Ostale agrotehničke mjere vezane uz rezidbu, gnojidbu i zaštitu uspješnije se rješavaju ili nam se samo čini, jer njihove posljedice nisu tako pogubne. Slika nasada trešnje, gdje pojedina stabla počinju mijenjati boju lista u žutu, a potom se i potpuno osuše sve je češća.
Mnogi proizvođači radi neznanja u nevjerici promatraju takva stabla i nerijetko im se javlja sumnja u “susjeda” koji je možda herbicidom radi zavisti poprskao njegovo stablo koje se radi toga suši. Ukoliko se takvo oslabljenjo stablo iščupa zajedno s korjenovim sustavom našu dvojbu riješit će ličinke nalik na škampa.
Žilogriz se rjeđe javlja u nasadima koji se navodnjavaju, ali nije isključena njegova pojava i u takvim nasadima. U njih najčešće žilogriz dolazi sa sadnim materijalom i kako njegov razvoj traje do dvije godine šteta se ne uočava odmah. Suzbijanje se provodi agrotehničkim i kemijskim mjerama. Od agrotehničkih mjera najznačajnije je navodnjavanje, a potom i međuredna obrada i obrada tla u redovima, osobito u razdoblju odlaganja jaja (lipanj – srpanj). Takvom obradom uništavaju se korovi koji ženkama služe kao sklonište pri odlaganju jaja. Posebno se preporuča u jutarnjim satima odrasle kornjaše skupljati nakon trešnje stabala i uništavati ih. Sve ove mjere su preventivnog karaktera.
Skupljanje i uništavanje kornjaša kao i spaljivanje korijena napadnutih stabala su vrlo važne mehaničke mjere.
Posebnu pažnju, kao što je već i rečeno treba posvetiti sadnji zdravoga sadnog materijala. Pravilno provođenje agrotehničkih mjera, posebno navodnjavanja u kritičnom suhom razdoblju daje voćkama optimalnu opću i zdravstvenu kondiciju te podiže njen obrambeni sustav.
Kemijske mjere: U vrijeme odlaganja jaja, u lipnju oko blagdana sv. Ante, treba tretirati tlo tridesetak centimetara oko stabala insekticidima, prašivima ili granulama. Preporuča se tretirati korjenov vrat pri sadnji istim sredstvima. Pri razvoju ovog štetnika u mladim nasadima učinkovit je način tretiranja korjenova vrata insekticidima dubinskog ili fumigantnog djelovanja u povećanim koncentracijama.