Ne treba pretjerivati sa prihranom jagoda

4863
Spread the love

U uvjetima koje nudi podneblje naših krajeva jagode počinju na otvorenom dozrijevati koncem svibnja, odnosno, početkom lipnja, ovisno o obrađenom području, dok ih pomoću raznih tehnologija možemo uzgajati tijekom svih godišnjih doba.

Budući da se berba, koja je nekad bila karakteristična za rane ljetne vrste voća, proširila na sva godišnja doba, na čitavu su se godinu protegnuli i radovi koje moramo u nasadima obaviti. Usprkos mogućnostima koje nam nove tehnologije nude, većina hrvatskih uzgajivača jagoda ostaje na »čvrstom tlu« – ustraju pri uzgoju jagoda u zemlji na otvorenom ili u zemlji u zaštićenom prostoru – stakleniku.

S jagodama imamo najviše posla u rano proljeće. Iz nasada odstranimo suhe i oštećene listove i korjenčiće koje nismo odstranili u ljetnim, odnosno, jesenskim mjesecima. Pri čišćenju moramo biti osobito dosljedni ako je nasad prethodne godine bio zaražen nekom lisnom pjegavosti. Iz jako zaraženih nasada listove odnesemo i zapalimo. Upravo su ti rano proljetni radovi osnova za normalan i zdrav rast. Kod jagoda moramo prije svega paziti da ne pretjeramo s gnojenjem dušičnim gnojivima i da održavamo prozračan, ne pregust grm koji će nam dati zdrav urod.

Nakon berbe temeljito pognojimo tekućim gnojivom, jer tada jagode oblikuju cvjetne nastavke za iduću godinu, te im valja priskriti dovoljno hraniva za bogat plod u budućnosti.

Ako smo u proljeće zaboravili posaditi jagode, nije kasno učiniti to u srpnju ili rujnu. Mjesto na kojemu je prethodna kultura bila grah ili krumpir, koji iza sebe ostavljaju rahlo tlo, odgovara jagodama.

Crveni plodovi jagoda imat će dobar okus ako tijekom razvoja dobivaju dovoljno organske tvari. Tla se prije sadnje pognoje dugodjelujućim paletiranim, organskim gnojivima. Za prvi nasad jagoda bitno je kupiti kvalitetne sadnice iz provjerenih vrtnih centara.

Razmak između jagoda mora biti dovoljno velik – na gredicu širine 1,20 metara možemo posaditi dvije vrste jagoda, koje međusobno trebaju biti udaljene barem 30 centimetara. Na jedan četvorni metar ide pet sadnica. Kad iskopamo rupe za sadnice, u njih stavimo dugodjelujuće organsko gnojivo. Oko posađenih sadnica stavlja se slama, pokošena trava ili pilotina, s čime napravimo pokrivalo.

Nakon sadnje, jagode obilno zalijemo. U sušnom razdoblju zalijevamo ih ujutro ustajalom vodom, i to neposredno oko područja korijena. Kod jagoda moramo prije svega paziti da ne pretjeramo s gnojenjem dušičnim gnojivima i da održavamo prozračan, ne pregust grm koji će nam dati zdrav urod. Za dodavanje hranjivih tvari koje biljka za stvaranje sočnih plodova treba u velikim količinama koristimo prilagođena gnojiva za jagode. Jagode smiju rasti na istom mjestu (gredica, nasad) najviše dvije do tri godine budući da nakon tog razdoblja količina i kvaliteta plodova značajno opadaju.

U vrtovima preporučamo sađenje novih gredica svake druge godine. Pri sadnji, kojoj u kućnom vrtu obično pristupamo u drugoj polovici kolovoza, moramo naglasiti sađenje mladih (ovogodišnjih), dobro ukorijenjenih izdanaka iz reznica.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.