Narančasta pjegavost šljive

597

Narančasta pjegavost je folijarna bolest i javlja se isključivo na lišću šljive.

sljive

Karakteristični simptomi su pojava žućkastih pjega na početku vegetacije, koje potkraj vegetacije poprimaju narančastocrvenu boju. Pjege su zadebljane i malo ispupčene iz kutikule na licu lista, a udubljene s naličja lista. Broj pjega na jednom listu može biti od jedne do čak 100 pjega. Na naličju lista tijekom ljeta pjege poprimaju crnu boju, jer se unutar njih pojavljuju crne točkice koje predstavljaju plodna tijela-piknide od anamorfnog ili nespolnog stadija gljive poznatog pod nazivom Polystigmina rubra. Ako se bolest javi većim intenzitetom i na lišću se razvije više pjega, često je prerano opadanje lišća ili defolijacija,što se zbiva obično tijekom kolovoza.

Vrlo se negativno odražava na kakvoću plodova i zriobu, ali i na zametanje cvjetnih pupova i rodnost u idućoj vegetaciji. Vrlo često, kad biljka izgubi lišće tijekom ljeta, ujesen ponovno prolista i cvjeta, što je također nepovoljno, jer mladice ne dozriju i tijekom zime se smrznu. Zbog ovakvoga razvoja bolesti biljke se jako iscrpljuju i u ekstremnim slučajevima mogu se i u potpunosti osušiti. Narančastu pjegavost lišća šljive uzrokuje gljiva Polystigma rubrum subsp. rubrum. Gljiva prezimljuje na otpalom zaraženu lišću u obliku plodnih tijela- peritecija. U njima se razvijaju askusi s askosporama, koje se u proljeće početkom vegetacije nakon prolistavanja šljive počinju oslobađati i primarno inficiraju lišće šljive.

Poslije se tijekom ljeta na pjegama razvija nespolni stadij poznat pod nazivom Polystigmina rubra. Ovaj stadij gljive javlja se u obliku crnih plodnih tijela- piknida unutar pjega na naličju lista. U piknidima se stvaraju piknospore, međutim, nemaju sposobnost novih infekcija. To znači da su sve pjege koje se razviju na lišću šljive uzrokovane infekcijom askosporama tijekom proljeća. Vrlo često na piknidima i na stromama gljive Polystigmina rubra javlja se hiperparazit Colletotrichum gloeosporioides (sinonim Gloeosporium polystigmicola). Hiperparazit se javlja u obliku crnih pseudoparenhimatskih nakupina ili acervula unutar kojih se stvaraju jednostanične izdužene konidije na konidioforima.

Mikoparazitizam se očituje tako da hiperparazit uništi stromu patogene gljive i ometa tvorbu peritecija, što iduće godine znatno smanjuje zarazu. Međutim, kako se javlja potkraj vegetacije, kad su pjege veće znatno razvijene i bolest uznapredovala, te godine nema toliko povoljan učinak za sprječavanje razvoja gljive, već se djelovanje očituje samo na smanjenu tvorbu peritecija u idućoj vegetaciji.

U Bugarskoj i Srbiji provođena su ispitivanja djelotvornosti ovog hiperparazita kao oblika biološkog suzbijanja ove bolesti, no zasad još nema većeg uspjeha.

Suzbijanje bolesti

U našoj zemlji postoji nekoliko registriranih fungicida za ovu namjenu: Captan 4 F SC, Captan 50 WP, Captan WP-50, Dithane M-45 WP, Folpan 50 WP, Futura 50 WP, Merpan WP, Pinozeb M-45 WP i Star 80 WP. Prema iskustvima iz zemalja u kojima je bolest vrlo raširena, mogu se primjenjivati fungicidi i na bazi ciprokonazola i bitertanola. Prvo prskanje obavlja se odmah nakon cvatnje, kad se razvije prvo lišće, a zatim 1-2 prskanje 3-4 tjedna nakon cvatnje. Od preventivnih mjera suzbijanja važno je skupljanje i uklanjanje iz nasada zaražena lišća u kojim se stvaraju periteciji. Također, preporučuje se sadnja otpornijih kultivara šljive, a prema istraživanjima kao najotpornije sorte navode se Stenley, Stenley plum, Kalifornijska plava, Strinava, Giley, Ashatan i dr. Kao srednje osjetljive ili razmjerno otporne navode se Opal, Anna Spath, Gabrovska, Ruth Gerstetter, Wagenheims, a kao vrlo osjetljive Bistrica, Green gage, Čačanska najbolja, Čačanska ljepotica i krupnozelena Rein Claude.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.