Narančin trnoviti štitasti moljac

Narančin trnoviti štitasti moljac (Aleurocanthus spiniferus) je karantenski štetnik na području Europske Unije, podrijetlom iz Azije.

U Europi je prvi puta nađen 2008. u Italiji. Nakon toga, štetnik je otkriven i u Crnoj Gori, Grčkoj i Albaniji. U Hrvatskoj je zabilježen 2018. u proizvodnom nasadu mandarine u mjestu Vitaljina, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Radi se o vrlo opasnom štetniku koji napada mnogobrojne kultivirane i divlje biljne vrste, a najznačajniji domaćini su agrumi. Štete na biljkama uzrokuju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova te izlučivanjem obilne medne rose, na kojoj se razvijaju crne gljivice čađavice.

Jako napadnuti listovi agruma mogu otpasti, a plodovi prekriveni čađavicom gube tržišnu vrijednost. Ova nova vrsta štetnika predstavlja visok fitosanitarni rizik za mnoge poljoprivredne kulture u Hrvatskoj, a posebice za nasade agruma na području doline Neretve.

Odrasli kukac je vrlo sitan, dug oko 1,5 mm. Krila su sivoplave metalne boje i prekrivaju većinu tijela. Na krilima su prisutne bijele mrlje koje na unutarnjem rubu oba krila formiraju prugu. Oči su crvenkastosmeđe boje. Ticala i noge su bijele sa svijetložutim mrljama. Jaja su žućkasta, ovalna i izdužena te duga oko 0,2 mm. Ličinka je također vrlo sitna, duljine od 0,3 do 1,3 mm. Tijelo je crno i ovalno. Potpuno razvijene ličinke imaju na leđnoj strani mnogobrojne, poput trna šiljate dlake, na čijem vrhu izlučuju kapljicu voska žute boje, a rub im je omeđen bijelim voštanim resama. I odrasli kukci i ličinke žive, hrane se i razvijaju na naličju lista biljke domaćina.

A. spiniferus je štetnik koji napada više od 90 biljnih vrsta. Agrumi su gospodarski najznačajnije biljke domaćini, iako napada i koštićavo i jezgrićavo voće, vinovu lozu te mnogobrojne ukrasne i divlje biljne vrste. Izravne štete na biljkama uzrokuju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova, dok su neizravne štete posljedica izlučivanja obilne medne rose na kojoj se razvijaju gljivice čađavice.

Kapljice medne rose padaju na listove i plodove. Na nju se naseljavaju crne gljivice čađavice te tako smanjuju respiraciju i fotosintezu biljke, a plodovi gube tržišnu vrijednost. Jako napadnuti listovi mogu otpasti.

Razina dušika u napadnutim listovima je manja, a uslijed jakog napada porast mladica je smanjen. Zametanje plodova može biti reducirano. U Hrvatskoj je do sada A. spiniferus, osim u nasadima agruma nađen i na vinovoj lozi te na nekoliko voćnih (marelica, trešnja, nar, smokva, nešpula, dunja), ukrasnih (ruža, petolisna lozica, lovor višnja) i divljih biljnih vrsta (bršljan, pasja ruža).