Štetnici golobrsta voćaka

Gusjenice spomenutih vrsta leptira, prije svih gubara, predstavljaju primarne štetnike šumskih sastojina, posebno hrastovih šuma, od kuda obično i dospijevaju u voćnjake. Do masovne pojave spomenutih štetnika dolazi povremeno.

Šume, prije svih hrastove, a u priobalnom pojasu makija, stalna su staništa gubara. Od voćaka najčešće napada šljivu, trešnju, višnju, breskvu, kajsiju, jabuku, dunju i još neke druge vrste. Zapaženo je da ne napada orah i krušku.

Gubar

Leptiri gubara odlikuju se spolnim dimorfizmom. Ženka ima žućkastobijela krila, s tamnim prugama, raspona 6-7 cm. Zdepasta je tijela te uglavnom ne leti. Mužjak ima sivosmeđa krila čiji je raspon oko 3,5 mm. Ima vitko tijelo i dobro leti. Gusjenica je crnosive boje, s vrlo dugim dlakama. Odrasle gusjenice na gornjoj strani tijela imaju lako uočljive bradavice. Gusjenice drugog i trećeg stupnja na hrptu zadnje trećine tijela imaju dvije crvene bradavice. Od četvrtog stupnja gusjenice na hrptenoj strani svakog tjelesnog segmenta imaju po par krupnih bradavica. Prvih pet pari bradavica je modre boje, a ostalih sedam pari je tamnocrvene, višnja boje.

Iz bradavica i svugdje po tijelu izrastaju duge crne dlake, među kojima se još od drugog stupnja nalazi veći broj otrovnih dlaka tzv. toksofora. Toksofore, zapravo nisu otrovne u pravom smislu te riječi, pa bi ih bolje bilo nazvati škodljive dlake, budući da one ne izazivaju trovanje već žarenje kože na dijelu tijela na koji su pale. Vrh toksofore na sebi ima proširenje u kojem se nalaze kapljice sekreta koji kada se razlije po koži izaziva crvenilo kože i jak svrbež. Za gubara je karakteristično da poslije njegovog napada na stablima ostaju doslovce gole grane jer gusjenice požderu gotovo sve lišće.

Zlatokraj

Isto kao gubar i zlatokraj je štetnik šuma, prvenstveno hrastovih. Od voćaka četo napada šljivu i jabuku. Prezime mlade gusjenice u zapretcima. Gusjenica zlatokraja je crvenkastosive boje, s dvije hrđastocrvene pruge na hrptu. Na leđnoj strani zatka gusjenice nalazi se dvije jasno vidljive narančastocrvene bradavice. Tijelo gusjenice je prekriveno otrovnim dlačicama (toksoforama). Prezime mlade gusjenice u zapretcima od više listova koji su povezani pređom. lišće i cvjetove mnogih voćaka.

Na lišću prave velike rupe nepravilna oblika, a mogu prouzročiti i golobrst. Plodićima trešnje izgrizaju meso sve do koštice. Mlade gusjenice rano izlaze iz zapretka i hrane se pupovima a kasnije mladim listovima. Gusjenice skeletiraju lišće ostavljajući neoštećenu gornju pokožicu i nervaturu. Najčešće izgrizaju vršno lišće.

Mali mrazovac

Nije tipični štetnik golobrsta ali u pojedinim godinama gusjenice mogu pričiniti potpuni golobrst voćaka.

Glogov bijelac

Glogov bijelac se također ubraja u štetnike golobrsta, a njegove gusjenice u masovnijoj pojavi mogu do gola obrstiti pojedine voćne vrste. Kod nas je vrlo čest kao štetnik na šljivama. Leptiri se zadržavaju uz riječna korita. Leptir je bijelih krila s izraženom Mužijak i ženka gubara crnom nervaturom.

Dudovac

Vrlo često gusjenice dudovca zapredaju i izgrizaju lišće na mnogim voćnim vrstama. Gusjenice dudovca preferiraju lišću duda ali ih se može naći na mnogim kulturama uključujući vinovu lozu i zeljaste biljke. Leptir dudovca je bijele boje. Gusjenice su karakteristične po bradavicama na leđnoj strani (ukupno ih je 12) iz kojih rastu duge bijele dlake. Dudovac prezimi u stadiju kukuljice u pukotinama kore ili na nekom drugom skrovitom mjestu. Mlade gusjenice zapredaju list i brste u zapretku, a kad odrastu razilaze se i brste samostalno.