Što je vrbotoč?

Malo bi koji voćar i pomislio da veliki sivosmeđi leptir (promjera krila oko 9 cm) kojeg teško može zapaziti u svom voćnjaku (jer leti noću), predstavlja vrlo opasnog štetnika.

Ženka leptira tijekom lipnja i srpnja pomoću legalica leže jaja na koru u skupinama. Petnaestak dana kasnije izlegu se gusjenice koje se odmah potom ubušuju u koru. Kada malo odrastu, prodiru u samo drvo gdje prve godine naprave hodnik dubok 2-3 cm a na čijem se izlazu zapaža crvenkast sok i piljevina.

Stoga je i te kako važno s vremena na vrijeme sasvim izbliza pažljivo pregledati koru grana i debla voćaka, jer se upravo po tim rupicama lako otkrije i prisutnost ovih drvenih nametnika. Pošto zbog vlastitog nemara te rupice često ne zamijetimo, gusjenica sljedeće godine nesmetano prodire dublje u drvo gdje buši ovalne plosnate hodnike prema sredini debla. Svojim snažnim vilicama ona dubi drvo dvije godine zbog čega se cijelo stablo suši i konačno propada.

A u ovim krajevima se u napadu zna uočiti i do tridesetak gusjenica po jednom stablu. A ta proždrljiva gusjenica se da lako prepoznati jer ima crnu glavu i mesnato crvenkastu boju s karakterističnim mirisom na trulo drvo. Naraste oko 9 cm i gotovo da ne bira žrtvu jer napada čak do 200 vrsta stabala.

Tako je možemo vidjeti i na vrbi, platanu, lipi, javoru, divljim kestenovima te jablanima. U voćnjaku posebno napada jabuke, kruške i trešnje zbog čega «nazovi stručnjaci» često kažu da im je koštičavo voće uništio žilogriz. Iako ni on nije rijedak štetnik (čak naprotiv), puno vrbotočcevih žrtava pripisuju upravo njemu.