Kamforovac, drvo iz porodice lovora

3455

Kamforovac je visoko zimzeleno suptropsko drvo iz porodice lovora, koje raste u prostranim šumama na obalama Kine…

kamforovac

Najviše je kultiviran na Tajvanu i Japanu, manje na Madagaskaru, u Egiptu, na Kanarskom otočju, u južnoj Francuskoj, u pojedinim područjima Amerike, a posvuda na obalama Mediterana. Premda je prosječne visine oko 15 m, na svojim prirodnim staništima dosegne visinu i do 45 m, debljinu 2 m, a katkada doživi starost čak 2000 godina.

Krošnja mu je široko razgranata, deblo snažno i ravno sa smeđom, ispucalom i hrapavom korom. Listovi su jednostavni, dugi 10-15 cm, široki 3-6 cm ,naizmjenično raspoređeni, s dugim peteljkama, kožasti, cjelovita i valovita ruba, jajasto ušiljeni, istaknute nervature, s tri dobro uočljive žile.

Odozgo su svijetlozeleni, odozdo modrozeleni (mladi ružičaste boje). Zgnječeni listovi karakterističnoga su mirisa, po čemu se, kao i cijelo stablo, mogu “namirisati” izdaleka. Cvjetovi su sitni, bjelkastožuti, razvijaju se u pazušnim metlicama, imaju dvostruko ocvijeće, s 3-4 prašnika. Plodnica je nadrasla, s jednim sjemenim zametkom. Nakon oplodnje nastaju maleni plodovi, jajaste jednosjemene koštunice, promjera oko 1 cm, koje oblikujući grozdove, poslije dozrijevanja u listopadu, poprimaju tamnu crvenoljubičastu boju.

Drvo urodi u prekidima od 2-3 godine. Karakteristična je kratkotrajna klijavost sjemena koja potraje najviše do sljedećega proljeća. Zato se sije odmah nakon dozrijevanja ili se stratificira pa je nicanje obilnije, brže i jednoličnije. Razmnožavanje je moguće i zeljastim reznicama, no one se teško zakorjenjuju.

Najbolje raste na rastresitim, pješčanim, silikatnim, hranjivim i svježim tlima, a na suviše vapnenačkim, vlažnim i zbijenim, biljke zaostaju u rastu ili propadaju. Stablo je relativno otporno na sušu, osobito dobro podnosi vjetar te je pogodno za sadnju vjetrobranskoga pojasa. Raste na osunčanim, ali i djelomič- no zasjenjenim položajima.

Premda podnosi niske temperature i do -12 Celzijevih stupnjeva, mlado drvo može stradati već i na 0 stupnjeva. U Hrvatskoj se ovo zimzeleno drvo može uzgajati samo na zaklonjenim i toplim područjima jadranske obale, no tek pokoji primjerak nalazimo u primorskim nasadima, u arboretumu Trsteno, u Opatiji, Lovranu i Rovinju.

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.