Bukva, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj

3333

Bukva (Fagus sylvatica) je bjelogorično drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj. Raste na brdskim i planinskim položajima, srednje, zapadne Europe, te jugoistočne Europe.

Izvor: Wikipedia
Izvor: Wikipedia

Bukva dolazi u svim vegetacijskim pojasima kontinentalne Hrvatske, u rasponu od 100 do 1500 m nadmorske visine. U nizinama dolazi s lužnjakom i običnim grabom, na brežuljcima s hrastom kitnjakom, običnim grabom i pitomim kestenom, a u brdskom pojasu ima klimatozonske značajke. U gorskom pojasu (600 do 1100 m) dolazi u prebornim, mješovitim sastojinama s običnom jelom.

Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 – 2000 m. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.

Naraste do 40 m. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena.

Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutem od 45°. Srčika izbojka je trobrida. Lišće je eliptično, dugo 8 cm.

Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List je u mladosti bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama. Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvjetne osi.

Za cvjetanja kupula je sočna, poslije otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske.

Cvjeta iza listanja, u travnju ili svibnju. Muški i ženski cvjetovi su na ovogodišnjim izbojcima. Po dva su ploda u kupuli, koji se zovu bukvice, smeđi su, trouglasti, jestivi u nuždi. Dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada, a otpadaju nakon prvih mrazeva u listopadu ili početkom studenoga. U 1 kg plodova ima 3600 do 6800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 mjeseci, a iznosi prosječno oko 35 %.

Vijek bukve može biti od 100 – 120 godina.

Drvo bukve razlikujemo kao crvenu i bijelu bukvu. Crvena bukva u rascjepku ima žućkasto-bijelu boju te tamni u žuto-smeđu boju. Ukoliko se drvo pari dobiva crvenkasto-smeđu boju. Crvena bukva je jako čvrsta i koristi se za proizvodnju namještaja i unutarnju izgradnju, parkete i stepeništa.

Bijela bukva je žužćkasto-bijele do sive boje. Također je jako čvrsta i teška. Zbog svoje čvrstoće se koristi za dijelove izložene velikim naprezanjima.

Kod nas ima i ekonomsku vrijednost,kada se pripremamo za hladne dane,dosta se koristi bukva kao ogrijev.

Iznad zone bukovo jelovih šuma čini čiste sastojine bukve, pa je to često gornja granica šumske vegetacije. Bukove šume u Hrvatskoj zbog dobrog načina gospodarenja zadržale su prirodnu strukturu i nepromijenjeni areal rasprostranjenja, a stoje najvažnije, u njima postoji prirodna obnova kao jamstvo njihova opstanka.

Bukva je najvitalnija šumska vrsta. Vrijedna je s ekonomskog i ekološkog gledišta, s posebnim naglaskom na općekorisne funkcije.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.