Stabla rekorderi

Drvo (stablo) je važan dio prirodnog krajolika, sprječava eroziju, utječe na klimu, čuva vodu u tlu, proizvodi kisik. Ima i ulogu ukrasne biljke u našim okućnicama, parkovima, arboretumima i nacionalnim parkovima. Ima i lječilišnu ulogu, stanište je brojnim pticama i životinjama, ali je i izvor hrane za ljude (voćke i sl).

Od drva se dobivaju balzami, tanin, lijekovi, biljne smole, eterična ulja, papir.. Šume su rasprostranjene po cijeloj kopnenoj površini zemlje. Drveće ne raste jedino na onim područjima gdje vladaju ekstremni klimatski uvjeti poput trajno zaleđenih prostora, pustinja, na izuzetno visokim nadmorskim visinama…

Neke vrste drveća imaju široki areal, (rastu gotovo na svim kontinentima, poput crnog bora). S druge strane, neke vrste vrlo su rijetke i rastu samo na ponekim lokalitetima (npr. australski stribor raste na tri mala lokaliteta). Tu su i reliktne vrste drveća koje su nekad u prošlosti rasle na velikim područjima, a danas im je zbog promjena klime znatno smanjen areal poput Pančićeve omorike, araukarija, likvidambara i sl.

Diljem svijeta raste do 100.000 raznih vrsta drveća, što čini oko 25 posto svih živih biljnih vrsta na Zemlji. No, među svim drvećem uvijek se nađe onih koji su rekorderi po starosti, visini, opsegu i volumenu..

Kao najstarija stabla na svijetu danas se spominju smreke iz švedske provincije Dalarne, koje su „otkrivene“ 2004. godine. Stare su preko osam tisuća godina, no ima ih i „mlađih“, od 4000 do 5500 godina.

Osim spomenutih smreka, u najstarija stabla na svijetu ubrajaju se i: pravi tisućljetni bor starosti 4844 godine, patagonski trolist starosti 3622 godine, golemi mamutovac star 3266 godina, maslina s Maslinske gore u Jeruzalemu starosti i 2000 godina, stara tisa na groblju Estry-Calvados u Engleskoj, starosti 1450 godina…

Kao najstarije stablo u Europi (opsega oko 52 metra), spominje se kesten iz šume Carpineto na istočnoj strani vulkana Etna, starosti oko 2000 godina. Godine 1965. proglašen je nacionalnim spomenikom i pod zaštitom je Unesc-a. Najstarije poznato stablo u svijetu koje je zasadio čovjek, smokva je starosti 2293 godine iz Anuradhapure u Šri Lanki.

Po visini, rekorderi u svijetu su:
– obalna sekvoja (visina 115,56 m) iz Nacionalnog parka Sequoia SAD,
– eukaliptus (99,6 m) iz Tasmanije u Australiji,
– obična američka dulgazija (99,4 m) Brummit Creek Oregon SAD,
– sitkanska smreka (96,7 m) park „Prairie Creek State Redwoods Park“ Kalifornija,
– golemi mamutovac (94,9 m) Nacionalni park Kings Canyon Kalifornija,
– plavi eukaliptus (90,7 m) Tasmanija Australija,
– uskolisni eukaliptus (89 m) Tasmanija Australija

Na zapadnim padinama kalifornijske Sierra Nevade, na visinama od 1520 do 2130 metara rastu sekvoje opsega i do tridesetak metara, visine i preko osamdesetak metara. Tu raste po opsegu i najveće svjetsko stablo („General Sherman“), široko 31,3 metra.

U „naj“ stabla po opsegu u svijetu ulaze i:
-gorostasni baobab (15,9 m) provincija Limpopo južna Afrika,
– meksički taksodij 11,62 m), Arbol del Tule Santa Maria del Tule, Oaxaca Meksiko,
– golemi mamutovac (8,85 m) Kalifornija,
– obalna sekvoja (7,9 m) Nacionalni park Sequoia Kalifornija…

Prema volumenu stabla, u svijetu su rekorderi:
– golemi mamutovac „General Sherman“ (1487 m3) Nacionalni park Sequoia SAD,
– obalna sekvoja, stablo „Posljednji monarh“ (1203 m3) Kalifornija,
– meksički taksodij (750 m3) Meksiko,
– golema tuja (500 m3) Nacionalni park Olympic (SAD),
– plavi eukaliptus (386 m3) Australija…

I naša zemlja može se pohvaliti sa svojim rekorderima među drvećem. Među takvima je najpoznatija Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici, koja je starija od Seljačke bune koja se zbila 1573. Visoka je devet, opseg debla iznosi 4,90 m, a prsni promjer 1,57 m. Godine 1957. proglašena je spomenikom prirode i stavljena pod zaštitu države. Još jedna lipa, „Belina lipa“ u Visokom, kraj Novog Marofa, stara je preko 700 godina. Visoka je 20 m, s opsegom od 8,90 m te prsnim promjerom 2,82 m. Upisana je u registar posebno zaštićenih objekata prirode 1966.