Šumska ljubica

46

Šumska ljubica, ljubičica (Viola silvestris) je zeljasta šumska trajnica iz porodice ljubica (Violaceae), rasprostranjena u većem dijelu Europe, u Aziji, Maloj Aziji, Iranu, Libanonu, na Kavkazu, sve do Japana.

Stabljika je poluuspravljena ili prava, visoka 5 – 25 cm, nerijetko još od osnove razgranata. Njeni listovi (1 – 3) su tanki, široko do izduženo jajasti, na vrhu šiljati. Srednji članci (internodiji) duži su od ostalih, a pri osnovi stabljike nalaze se prizemni listovi, skupljeni u rastresite rozete. Oni su okruglo srcasti, gotovo bubrežasti, na vrhu tupi. Podzemni dio stabljike (podanak, rizom) je tanak, kratak i razgranat.

Cvjetovi su jednosimetrijski (zigomorfni), dvospolni, peteročlani, dugi 2 – 2,5 cm, ljubičaste boje, pri dnu tamniji. Čaška se sastoji od 5 široko lancetastih lapova, a vjenčić od 5 različitih latica, od kojih je donja pri dnu produžena u šuplju, izbočenu i tupu cjevčicu (ostrugu) dugu oko 3 mm. Potonja je pri vrhu bijela ili žućkastobijela, katkada blijedoljubičasta. Tučak ima jedan vrat i jednogradnu nadraslu plodnicu te mnoštvo sjemenih zametaka. Sve cvjetne drške polaze sa stabljike, a kraće su kod kleistogamih cvjetova koji su sitni i neugledni i ne otvaraju se. Hazmogami cvjetovi imaju vjenčić koji izrazito premašuje čašku i ne mirišu. Listovi ispod cvjetne peteljke (zalisci, brakteje) su lancetasti, neznatno resasti. Cvatnja je obilna tijekom proljeća. Plod je višesjemeni uspravni, goli, izduženo jajasti i višestrani tobolac, suhi pucavac koji se otvara s tri zaklopca; na vrhu je šiljast.

Šumska ljubica ima mnoštvo unutarvrsnih (infraspecijskih) oblika, od varijeteta do formi, a raste uglavnom u listopadnim, posebice hrastovim šumama i šikarama. Često se javlja i u bukovim, smrekovim, smrekovo – jelovim i ariševim šumama, na rubovima šuma i na šumskim čistinama, od nizina do subalpskog pojasa.

U Hrvatskoj ovu višegodišnju zeljastu biljku nalazimo u tipičnoj šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli – Quercetum roboris typicum), gdje se u sloju prizemnoga rašća javlja zajedno s običnom i žutom šumaricom, zlaticom, šumskim šašem, kaćunovicom, bla- ženkom i dr. Ova šumska zajednica razvijena je osobito u području Panonske nizine, a njeno je optimalno stanište u Posavini i Podravini. Šumska ljubica raste i u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba sa cerom (Carpino betuli – Quercetum roboris quercetosum cerris), na prostorno velikom zaravnjenom području Slavonije i zapadnoga Srijema.

Javlja se zajedno s velecvjetnim crijevcem, šumskom broćikom, blaženkom, šumaricom, lazarkinjom, širokolisnim salamonovim pečatom, modrim vrapčjim sjemenom, dobričicom, bršljanom, šumskom jagodom, bljuštem, bodljikavom veprinom i mnogim drugim biljkama u sloju prizemnoga rašća. Na području Hrvatske rasprostranjena je i na obroncima zapadnoga dijela Fruške gore, u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba s lipom (Carpino betuli – Quercetum roboris tilietosum tomentosae). U bogatom sloju prizemnoga rašća raste zajedno s velecvjetnim crijevcem, šumskom broćikom, šumaricom, šumskim šašem, kopitnjakom, krimskom lazarkinjom, rozetastom mlječikom, dlakavom kupinom, šumskim čistacem, običnom kozokrvinom i dr.

Izvor: Časopis Hrvatske Šume

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.