Neke pasmine svinja

Neke od najpoznatijih pasmina svinja su njemački landras, danski landras, pietren i veliki jorkšir.

Pasmine svinja možemo podijeliti na:

1.Primitivne pasmine su masne svinje koje potječu neposredno od divljih svinja i žive u skromnim uvjetima pa su i skromnih proizvodnih svojstava.

2. Prijelazne pasmine koje su nastale odabiranjem i križanjem domaćih pasmina, većih proizvodnih sposobnosti i zahtjeva za proizvodnim uvjetima.

3. Plemenite pasmine su visokoproizvodnih sposobnosti i velikih prohtjeva u pogledu držanja, njege i hranidbe.

Primitivne pasmine su Mangulica,Turopoljska svinja,Bagun,Šiška. Značajke su im da su kasno spolno zrele,imaju malu plodnost i veliki utrošak hrane po jedinici prirasta.

Prijelazne pasmine su Crna slavonska svinja,Berkšir i Srednji Jorkšir.  Značajke su im da su većih proizvodnih svojstava od primitivnih pasmina,ali i da zahtjevaju veću pažnju.

Plemenite pasmine svinja su:

Danski landras

Je jedna od najboljih bijelih plemenitih pasmina. U drugoj polovici 19.st. počeo uvoz jorkšira u Dansku s ciljem izgradnje vlastitog landrasa (vodeća pasmina u svijetu)

U prvoj fazi su Danci prodavali svoj rasplodni materijal susjednim zemljama, no prestali su zbog konkurentskih razloga.
Glava im je fina, lagana, srednje duga, sa dugim i klopavim ušima ,vrat: srednje dug i slabo izražen, plećka lagana i dobro spojena s prsima, tijelo je dugo, leđna linija ravna , prednji dio tijela slabije razvije od stražnjeg ,ima 12 – 14 sisa ,noge su jake, čvrste i suhe, pravilnih stavova. Odrasla grla u rasplodu: 200 – 250 kg nerastovi, 180 – 220 kg krmače.

Imaju dobre adaptacijske sposobnosti.To je često korištena pasmina u križanjima

Proizvodne sposobnosti:
– nazimice su sposobne za reprodukciju s navršenih 7 mj.
– plodnost: 10 – 12 prasadi u leglu (10 živooprasene)
– porodna masa prasadi: oko 1,2 kg, kod odbića s 30 dana 7-7,5 kg, sa 6-7 mj. tovljenici dosegnu 100 kg
– dnevni prirast tovljenika 700-750 g; nerastići u testu 890 g uz utrošak 2,28 kg hrane za 1 kg prirasta

Švedski landras

Pasmina nastala utjecajem danskog landrasa. Najraširenija je i najplodnija pasmina uz velikog jorkšira
Glava im je umjereno duga, lagana, široka u čelu, srednje dugih uški, vrat srednje dug, tanak, mišićav,slabije razvijen prednji dio tijela , prsa su uska, a prema stražnjem dijelu očituje se izrazita širina leđa i zdjelice,velika dužina tijela, butine su velike, zaobljene i duboke, 12-16 dobro razvijenih sisa
Proizvodne sposobnosti:
– velika plodnost: 10-12 živih prasadi u leglu
– porodna težina prasadi je 1,2-1,3 kg; s mjesec dana 6-7 kg; težina u starosti 70 dana iznosi oko 25 kg
– prosječni dnevni prirast oko 700 g; nerastići u performans testu oko 875 g uz 58% mesa u polovicama
– izjednačen po proizvodnim sposobnostima (naročito po kvaliteti mesa)
– dobre konstitucije i adaptacijskih sposobnosti → sve veći značaj

Njemački i belgijski landras

Ima glavu sa blago ugnutim profilom i položenim ušima,trup je dug,dubok i širok. Krmače prase prosječno 10 prasadi mase od 1,3-1,4 kg. Visoke su mesnatosti (oko 60%) i niske konverzije hrane. Vrlo mu nalikuje Belgijski landras koji ima nešto veću mesnatost. Ovim dvijema pasminama obrasli su butovi plećke i leđa mišićima. Imaju svojstvenu veću stresnu osjetljivosti slabiju kakvoću mišićnog i masnog tkiva (blijedo,meko i vodenasto meso)

Pietren

Pasmina nastala u Belgiji 1955 g. Zbog plećki koje su mesnate i zaobljene i butova koji su duboki, drži se da ova pasmina ima 4 šunke. Leđni su mišići izrazito naglašeni. Životinje su obrasle dlakom bijele boje,mjestimično sa crnim pjegama. Krmače tjelesne mase oko 250 kg prase oko 8-9 prasadi po leglu mase od 1,3-1,5 kg. Pietren je stresno osjetljiv i ima slabiju kakvoću mišićnog i masnog tkiva. Sa oko 60-65% mesa u polovicama najmesnatija je pasmina svinja u svijetu.

Hemšir

Američka je pasmina crne boje sa karakterističnim pojasom bijele boje preko leđa,lopatica i nogu. Životinje imaju stršeće uši,manjeg su okvira i kraćeg trupa. Imaju osrednju plodnost sa oko 10 prasadi po leglu. U tovu postiže dobre dnevne priraste i iskorištavanje hrane. Ima snažnu konstituciju pa je poznata kao vrlo otporna.

Durok

To je najraširenija pasmina u Sjevernoj Americi. Snažne je konstitucije pa je povoljan za držanje na otvorenom. Dobro koristi pašu i manje vrijedne vrste hrane. Tovna i klaonička svojstva dobra su. Plodnost im je od oko 10 prasadi po leglu.