Vrste malča i njihova svojstva

216

Oni koji se bave hortikulturom i oni koji planiraju zasaditi svoje dvorište hortikulturnim biljkama mogu se prije ili kasnije zapitati bi li bilo korisno nanijeti malč oko biljaka.

Ono što svi prvo primijetimo jest estetska funkcija malča. Nasipanje malča učiniti će prostor urednim i istaknuti ljepotu biljke, ali valja znati da, ovisno o porijeklu, svaki malč djeluje drugačije na bilje. Valja u obzir uzeti i njegovu trajnost; anorganski će svakako trajati, za razliku od organskog. Organski malčevi se tijekom raspadanja ugrađuju u tlo. Jedan od njih je malč od listinca usitnjenog kosilicom kojeg je nužno dobro osušiti. U protivnom će početi trunuti, no treba znati i da će suhi usitnjeni listinac raznositi vjetar. Zahvaljujući brzom raspadanju opskrbit će tlo nutrijentima i biomasom, no iz istog razloga neće dugo trajati. Nanese li se u dovoljno debelom sloju štitit će biljke od korova. Nije dobro da sadrži komadiće lišća crnog oraha jer je otrovno za druge biljke.

Trava se ponaša vrlo slično pa ju je nužno dobro osušiti prije nasipanja jer je malč od trave isto sklon truljenju. Njegova je prednost obogaćivanje tla dušikom. Malč od slame koja se sastoji od osušenih nadzemnih dijelova žitarica, traje dulje od malča od listinca ili malča od pokošene trave, i lijepe je boje. Nije najučinkovitija zaštita od korova, a štetni kukci skloniji su skrivati se u malču od slame nego u malču od listinca i malču od košene trave. Kao i malč od trave treba ga izbjegavati ukoliko je trava ili ukoliko su žitarice bile tretirane insekticidima ili herbicidima. Nasuprot slamnatom, malč koji će učinkovito spriječiti razvoj korova je onaj od borovih iglica, no poznat je i po zakiseljavanju tla, a to mnogim biljkama ne odgovara. Njegova prednost je što će se zadržati na kosinama, a mana što može biti neugodan za rukovanje. Nanese li se bilo koji od malčeva biljnog porijekla u odviše debelom sloju doći će do sprječavanja cirkulacije zraka, vode i hranjiva. Osim toga, mogu sadržavati nepoželjno sjeme koje će kasnije proklijati pa će biti potrebno plijevljenje. Malč od kore drveta kao i oni od zelenih dijelova biljaka, nije skup i lako je dostupan. Relativno se sporo razgrađuje i može se nasipati na padine. Nanese li se u dovoljno debelom sloju spriječit će razvoj korova.

Veliki nedostatak je njegova mogućnost infekcije štetnicima ili bolestima i neprobojnost za polinatorske kukce. Ukoliko potječe od bora može biti neodgovarajući za neke biljke jer će zakiseliti tlo, baš kao i malč od drvne sječke. Obojeni malč od kore može biti zdravstveno upitan za okoliš. Malč od komada kore ili malč od drvne sječke ili drugih drvnih dijelova poznati su po zarobljavanju dušika iz tla, no to zapravo ne stoji. Ono što se događa jest da kada se svježi dijelovi kore ili drveta dodaju tlu dolazi do povećane aktivnosti bakterija koje žive u tlu i koje su dio procesa kruženja dušika. Te bakterije počinju raditi na raspadanju kore ili drveta, tj. više nisu aktivne u tlu, pa je dušik privremeno vezan. Kako se drvo ili kora raspada i bakterije i hranjiva se vraćaju u tlo. Pri tome valja istaknuti kako je vezanje dušika najjače kada je drveni malč pomiješan s tlom, osobito kada je tlo svježe. Kada je tlo već uspostavljeno, učinak je daleko manji. Tada se dušik veže samo na gornjem sloju tla, daleko od korijenja.

Dakle, uzurpacija dušika je samo privremena i pojavljuje se u manjoj mjeri. Kompost je raspadnuta organska tvar, koja može biti biljnog porijekla ili je to gnojivo životinjskog porijekla. Prednosti komposta su poznate; u kratkom će vremenu obogatiti tlo hranjivima, no neće dugo trajati pa ga je potrebno redovito obnavljati. Polinatori poput pčela i bumbara mogu se lako probijati kroz kompost, što mu daje veliko pozitivno eco friendly značenje. Ukoliko se ne nanese u debelom sloju neće sprječavati razvoj korova. Nasuprot tome, malč od kamenčića ili šljunka dugo će trajati, ali neće dati tlu korisne nutrijente. Uz to, može ugrijati tlo pod sobom. Umjetni malč od reciklirane gume je na prvu pomisao pomoć okolišu jer je riječ o reciklaži, no prema tvrdnji docentice kemije Alison J. Draper sa Sveučilišta Bucknell u saveznoj američkoj državi Pensilvaniji, otrovan je i zato letalan za malene organizme u vodenim staništima. Dr. sc. Linda Chalker-Scott s Državnog sveučilišta u Washingtonu upozorava na visoku razinu otrovnosti cinka u gumenom malču koji ukoliko je prisutan u velikoj količini čak može biti letalan za biljke.

Drugi veliki nedostatak je dokazana velika zapaljivost, a također, gumeni malč ne obogaćuje tlo. Bez obzira na navedeno, velika prednost gumenog malča je trajnost od 10 do 20 godina uslijed vrlo spore razgradnje i to ga izdvaja u odnosu na sve druge. Za razliku od malčeva organskog porijekla, otporan je na kišu, vjetar i dr. vremenske nepogode. Zato ga ne treba redovito mijenjati, a uz to se lako postavlja. Izolira tlo od topline i učinkovito sprječava razvoj korova i gljiva. Može biti u raznim bojama i s raznim uzorcima u vidu izbočina. Poznat je kao zaštita od padova na dječjim igralištima, no u SAD-u ,gdje je i izumljen, otvoreno je pitanje sigurnosti za djecu zbog otrovnosti.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.