Sve što trebate znati o ljetnom vrganju

Ljetni vrganj je jestiv i ljekovit, tvori mikorizus običnim borom, običnom smrekom, planinskim borom, pseudočugom, hrastom i brezom, osiguravajući stablu dušik i druga hranjiva, a od domaćina uzima ugljik.

Klobuk zrele gljive je od 7 do 30 cm širine, ponekad i do 50 cm. Konveksnog je oblika, sa zrelošću se ponekad izravnava. Gornja strana je glatka ili naborana, za suhog vremena se raspuca, mat je ili sjajna. Za vlažnog vremena je pomalo sluzava. Boja kožice varira od crvenosmeđe do gotovo bijele, a kako gljiva zrije tako je boja tamnija. Kožica je čvrsto prirasla i ne da se odvojiti za razliku od himenija koji je sastavljen od cjevčica i lako se odvaja od klobuka. Cjevčice su duljine od 1 do 4 cm, malenih i okruglih otvora. Meso je sočno, kod starih primjeraka vlaknasto.

Bijelo je dok je gljiva mlada, žuti s vremenom. Boja mesa se ne mijenja nakon što se gljiva razreže. Stručak je dužine od 8 do 25 cm, obično 12 cm i širine do 7 cm, rijetko 10 cm ili više, u središtu je proširen ili sužen. Baza često biva zadebljana. Dio koji se nalazi bliže klobuku je bijel ili smećkast, ponekad crvenkaste boje, može biti u tonu klobuka, ali svjetliji. Spore su vretenastog oblika, a njihova veličina varira. Otisak spora je maslinastosmeđe boje.

Česta je gljiva sjeverne hemisfere, rasprostranjena po čitavoj Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Unesena je u južnu Afriku, Aziju, Australiju i na Novi Zeland. Vrijeme sabiranja je kasno ljeto i jesen.

Ljetni vrganj ima tipičan miris po gljivama koji do izražaja dolazi kuhanjem, a još više za procesa sušenjKemijski sastav i ljekovitost: ljetni vrganji su odličan izvor bjelančevina, bakra, kalija, cinka, selena i B vitamina te izvor dijetnih vlakana i zasićenih i nezasićenih masti. Tiamin ili vitamin B1 važan je jer razbija molekule šećera, a također pomaže podupiranjem živčanog sustava i srca. Piridoksin ili vitamin B6 pomaže u održavanju imunosustava, razbijanju molekula masti, ugljikohidrata i aminokiselina uz istodobno održavanje limfnih čvorova zdravima te dodatno pomaže reguliranju razine šećera u krvi. Folna kiselina ili vitamin B9 važna je za funkciju jetre.

Kobalamin ili vitamin B12 pomaže u očuvanju neuroloških funkcija i sintezi DNK te igra ulogu u zdravlju crvenih krvnih zrnaca. Jedan dokaz o njegovoj velikoj važnosti očituje se u činjenici da se neurološki sustav oslanja na njega. Dijetalna vlakna koja predstavljaju neprobavljivi dio biljaka, stimuliraju probavu i peristaltiku, tj. kružno širenje i stezanje probavnih organa. Kalij je mineral nužan za regulaciju tekućina, sintezu bjelančevina i održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Visoke razine kalija povezane su sa smanjenjem rizika od srčanog udara, poboljšanom kontrolom krvnog tlaka te liječenjem bolesti kostiju. Cink doprinosi funkcioniranju imunosustava, probave i metabolizma i kontroli razine šećera u krvi. Bakar je esencijalni mineral koji pomaže normalan rast, enzimske reakcije, zdravlje vezivnog tkiva i pravilan srčani ritam.

Mogu se jesti sirovi i kao takvi sadrže preko 80 % vlage, kuhanjem se povećava probavljivost, a sušenjem se osim intenziviranja mirisa, postiže obogaćenost bjelančevinama kojih je više nego kod povrća koje se najčešće konzumira, izuzev soje. Ako stoje duže zamrznuti smanjit će se intenzitet boje, arome i okusa.

Smatra se jednom od najsigurnijih gljiva za branje budući da nema sličnih otrovnih vrsta, ali treba paziti da se ne beru u zagađenim područjima jer su sklone akumulirati metale poput žive, kadmija, cezija i polonija.