Mnogi ljubitelji travnjaka ostali su iznenađeni izgledom svojih travnjaka nakon otapanja snijega. Naime, mnogi od njih žalili su se na problem mjestimičnog propadanja travnjaka koji se očituje velikim brojem „rupa“ promjera desetak centimetara.
Pojavu snježnu plijesni prouzročuju Microdochium nivale (Pink snow mold syn. Fusariun nivale), Typhula incarnata (Gray snow mold), Typhula ishikariens (Speckled snow mold), Sclerotinia borealis (Sclerotinia snow mold). Ovi uzročnici bolesti mogu se pojaviti pojedinačno ili kao kompleks, što dodatno otežava njihovo suzbijanje. Među navedenim uzročnicima snježne plijesni najčešće se javlja Microdochium nivale.
Ovo je vjerojatno najraširenija gljivična bolest u Europi, najčešće napadane su trave finih i širokih listova kao Agrostis, Lolium, Poa. Simptomi napada su najvidljiviji poslije zime iako je gljivica prisutna cijele godine. Neke trave poput Festuca rubra pokazuju izrazitu
otpornost prema ovoj bolesti. Snježna plijesan napada oslabljene i prerasle biljke ,najčešće se pojavljuje na vlažnim i suviše zbijenim tlima,kao i nakon razdoblja dugotrajnog zadržavanja snježnog pokrivača,izrazito se dobro razvija u uvjetima visoke vlažnosti i sniženih temperatura koje su ispod snježnog pokrivača.
Ako na travnjaku, nakon topljenja snijega primijetite u rano proljeće svijetlosmeđe površine promjera oko 5 cm,sigurno je u tijeku napad snježne plijesni. Pod povoljnim uvjetima ove se površine mogu povećati i do 30 cm u promjeru te daljim širenjem bolesti zaraženi dijelovi mogu zauzeti cijelu površinu travnjaka. Prvi znaci ove bolesti mogu se primijetiti već u jesen u obliku svijetložutih mrlja. Napad snježne plijesni utječe na slabljenje biljaka koje nakon toga, uz neke sekundarne infekcije, potpuno odumiru. Loše i kišovito vrijeme tijekom proljeća utječe na širenje micelija po cijeloj površini.
Aerifikacija – prozračivanje jedna od mjera koja može bitno pridonijeti nadzoru ove bolesti, zatim uklanjanje snijega s travnjaka, zadnju košnju treba obaviti što niže da bi smanjili lisnu površinu prije zime. Travnjak treba prihraniti prije zime nešto većim postotkom kalija dok dušika treba dodati u vrlo maloj količini ili ništa, ovisno od analize tla. Previsoke pH vrijednosti također utječu na pojavu i razvoj bolesti. Osim toga gnojiva na osnovi željeza (željezni helati) kojima se travnjaci prskaju koncem jeseni pomažu i smanjuju napad uzročnika bolesti
U slučaju da sve ove navedene mjere nisu dostatne treba pristupiti u rano proljeće uporabi sistematičnih fungicida.