Zanimljivosti o hranidbi koza

Koze su životinje koje vole brstiti te koje toleriraju različite okuse hrane i jedu biljke kao što je lišće niskog raslinja, koje druge životinje izbjegavaju.

Kao i ostali preživači koze većinom konzumiraju voluminozna krmiva. Krepka krmiva treba davati samo određenim kategorijama ili u određenim proizvodnim fazama. Što je krmivo lošije i grublje to će ga koza duže konzumirati, a visina konzumacije krme određuje razinu unosa potrebne energije i hranjivih tvari.

Koze se u traženju i odabiru hrane ponašaju selektivno odnosno odabiru kvalitetniji i hranjiviji dio hrane da bi bio obrok ujednačeniji. Stoga se razlikuju faza ispitivanja, faza intenzivne konzumacije, faza izbiranja pojedinih dijelova biljke, što je najbolje vidljivo na pašnjaku, gdje za razliku od krava i ovaca biraju određene biljne vrste i sklone su brstu. Samim tim koze su loši korisnici pašnjaka, tako da nije preporučljivo samostalno korištenje pašnjaka samo za koze, već se savjetuje kombinacija koza i ovaca na pašnjacima tako da se one nadopunjuju pri paši. Koze su osjetljive na nekvalitetnu i loše konzerviranu hranu što znači da uzgajivači trebaju obratiti pažnju na kvalitetu i adekvatno skladištenje hrane.

Pri većim temperaturama koze jedu slabije, dok pri nižim im se povećava konzumaciju hrane ali smanjuje potražnja za vodom. Iako koze dobro podnose žeđ po ljeti, zbog vrućina je povećana konzumacije vode. Voda kao i kod ostalih životinja je vrlo bitna i životinja je mora imati na raspolaganju te konzumirati po volji. Koze ne vole piti hladnu vodu, optimalna temperatura je 8-14 °C . Potrebno im je u prosjeku 3-4,5 litara dnevno. Voda je najvažnija u hranidbenim potrebama koza. Kada se zadovolje s vodom, mogu odabrati lišće nekog stabla koje je bogatije dušikom i ima manje vlakana. Danas se lišće može koristiti u hranidbi koza iako se velika pozornost mora obratiti na sadržaj tanina u hrani te prisutnost toksina.

Količinom suhe tvari koju koza može pojesti određuje se razina unosa potrebne energije i hranjivih tvari, a time i mliječnost. Koze moraju jesti veću količinu suhe tvari nego drugi preživači jer imaju manje predželuce i samim tim kraće zadržavanje hrane u probavi.

Krajem gravidnosti točnije u zadnjoj trećini odvija se intenzivan razvoj fetusa pa je potrebno kozama osigurati energetski bogatiji obrok. Tijekom laktacije izlučuju veću količinu energije sadržane u mliječnoj masti pa se energetske potrebe koza u laktaciji povećavaju, a to se jedino može podmiriti iz obroka zbog čega se provodi dodatna hranidba najčešće krepkim krmivima koja su energetski bogata i bez kojih nema visoke proizvodnje. Krepka krmiva u obroku moraju biti u ravnoteži s voluminoznima.

Voluminozna krmiva kod koza pokrivaju samo uzdržne potrebe, a za dodatnu proizvodnju se daju krepka krmiva. Krepka krmiva bi zapravo u pravilu trebala biti dopuna voluminoznom dijelu obroka u cilju balansiranja hranjivih sastojaka. Koliko je važna kvalitetna krma i njezina priprema pokazuje i to da ako se silaža, sjenaža ili sijeno spremaju na neadekvatan način i u svom sastavu ima zemlje može doći do pojave raznih toksina, listerioze i mnogih drugih uzročnika bolesti.

Kozama kao i ostalim životinjama uz vodu i hranu potrebni su dodatci da bi hranidbeni obrok bio potpun, u ovom slučaju minerali i vitamini. Njihove potrebe su izražene u malim količinama. Od minerala važan odnos je kalcij : fosfor jer uz mnoge funkcije djeluje kao katalizator i pufer za kontrolu koncentracije vodikovih iona u buragu. Nalaze se u sijenu, paši, mineralnim smjesama a izvor je i vapnenac. Vitamini se najčešće dodaju preko vitaminskih dodataka.