Perunika – uzgoj i agrotehnika

6123

Peruniku su upotrebljavali još stari Grci i Rimljani. U to je vrijeme bila tražena ilirska perunika.

perunika

Danas se perunika uzgaja u vrtovima kao ukrasna biljka, a na većim se površinama uzgaja zbog proizvodnje rizoma. Rasprostranjena je na Sredozemlju, a najviše se uzgaja u Francuskoj, Italiji, Maroku i dijelu srednje Europe.

Perunika je višegodišnja zeljasta biljka snažnog, razgranatog i zadebljanog rizoma. Stabljika jc ravna i razgranata, visine do 100 cm. Listovi su plosnati, sivo-zelene boje. Dužina listova je do 70 cm, a širina i preko 5 cm. Listovi su raspoređeni naizmjenično u dva reda. Cvjetovi su krupni, plave ili plavo-ljubičaste boje i ugodnog mirisa. Biljke cvjetaju tijekom svibnja i lipnja.

Plod je u obliku čahure sastavljene iz nekoliko dijelova i puca uzdužno. Sjemenke su izduženog, valjkastog oblika. Nadzemni dijelovi tijekom zime propadaju. Rizomi leže vodoravno ili koso u zemlji i bez oštećenja podnose niske temperature. Iz njih se sljedećeg proljeća razvijaju novi nadzemni organi. Iako se rizomi razvijaju plitko ispod površine, biljke dobro podnose ljetne vrućine i sušu.

Kemijski sastav i upotreba

Od biljke perunike koristi sc rizom u suhom stanju. Od njega se pravi prašak koji se upotrebljava u izradi pasta za zube, pudera i drugih kozmetičkih proizvoda. Rizom se u narodnoj medicini koristi kao sredstvo za iskašljavanje i kao diuretik. Ponegdje se osušeni rizom daje djeci da ga žvaču kad im rastu zubi.
Svježi rizom je neugodnog mirisa za razliku od osušenog i odležanog, koji miriše na ljubičicu. Rizom sadrži oko 50 % škroba i 0,1 – 0,2 % eteričnog ulja u kojem su glavni sastojci miristinska kiselina (85 %) i željezo koji ulju daju miris ljubičice. Osim toga, rizom se koristi u izradi nekih likera i gorkih rakija. Ulje je na sobnoj temperaturi kruto, a upotrebljava se za proizvodnju mirisa (parfema).

Uvjeti uzgoja

Klima – Perunika uspijeva u svim krajevima Hrvatske. Podzemno stablo dobro podnosi niske temperature i prczimljava bez oštećenja. Tijekom proljeća zahtijeva više topline i svjetla. S povišenjem temperatura i smanjenjem vlažnosti, biljke smanjuju fiziološku aktivnost.

Tlo – Za uzgoj perunike pogodna su rastresita, pjeskovita i suha tla. Dobro uspijeva i na kamenjarima izloženim suncu.
Gnojidba

Plodored – Perunika se uzgaja kao dvogodišnja, rjeđe kao trogodišnja kultura pa ju treba saditi iza kultura koje ne ostavljaju korov. To su uglavnom gnojene okopavine, a pogodne su i strnine kao i druge vrste koje rano napuštaju zemljište. Nakon druge godine, odnosno nakon vađenja rizoma, perunika je pogodna pretkultura za mnoge vrste jer i ona rano oslobađa zemljište.

Obrada tla – Osnovnu obradu tla treba obaviti kao za sve druge uzgajane kulture. Za sadnju u jesen, oranje treba obaviti na punu dubinu, odmah po uklanjanju prethodnog usjeva. Predsjetvenu pripremu tla također treba odmah obaviti. U slučaju proljetne sadnje, poorana se površina ostavi da prezimi.

Gnojidba – Unos hranjivih tvari je neophodan ako se perunika uzgaja na skeletnim (kamenjarima) i siromašnim tlima. Za osnovnu se obradu preporučuju sve vrste gnojiva, a količine ovise o plodnosti tla. U predsjetvenoj pripremi tla koriste se mineralna NPK gnojiva s povećanim sadržajem kalija u količini od 400 do 600 kg/ha.

Sadnja – U praksi sc perunika isključivo razmnožava vegetativno. Za sadnju se koriste sitniji rizomi koji nisu pogodni za sušenje, kao i vršni dijelovi krupnijih rizoma, a mogu se koristiti i dijelovi krupnih rizoma. Sadnja se obavlja početkom jeseni, odnosno u vrijeme vađenja rizoma.

Rizomi se sade u redove na razmaku 50 – 70 cm i oko 25 -30 cm između biljaka. Saditi se može i sadilicama za krumpir. Na manjim sc površinama sadnja obavlja ručno tako da se u brazde dubine 8-10 cm polažu sadnice i potom zatrpavaju zemljom. Za I ha potrebno je pri sadnji na razmaku 50 x 25 cm 80 000 biljaka, a pri razmaku 70 x 30 cm, 47 600 biljaka.

Njega

Nasade pcrunike treba tijekom vegctacije okopavati i prihranjivati. Specifična mjera njege je zagrtanje ogoljenih rizoma.
Okopavan]e se primjenjuje dva do tri puta, ovisno o stupnju zbijcnosti i zakorovljenosti tla. Najčešće je dovoljno međuređno kultiviranje, pri čemu treba paziti da se ne oštete rizomi koji rastu vodoravno, neposredno ispod površine tla. Ako tijekom vegetacije rizomi ogole, treba ih zagrnuti zemljom. To se postiže podešavanjem kultivatora koji ćc iz međurednog prostora nabaciti zemlju na rizome.

Prihranjivanje – Nasadi se prihranjuju dušičnim gnojivom (KAN) u količini 100 – 200 kg/ha, najčešće tijekom vegctacije, istovremeno s međurednim kultiviranjem. U kasnijim se godinama u rano proljeće prije vegetacije primjenjuje 200 – 250 kg/ha gnojiva.

Berba

Vađenje rizoma obavlja se kad je nasad star dvije ili tri godine. Rizom se vadi po završetku cvjetanja, tj. krajem ljeta i početkom jeseni. Vadi sc podrivanjem ili pomoću strojeva za korjenaste kulture. Berba se može obavili i u rano proljeće, prije početka vegetacije. Rizomi se nakon berbe čiste od žila i dijelova iz kojih se razvijao nadzemni dio, zatim se peru i kalibriraju. Sitni rizomi i dijelovi krupnih rizoma koriste se za obnavljanje nasada. Oprani rizomi sc ogule, razrežu po dužini i potom ostave u vodi kako bi se očuvala lijepa prirodna boja.

Oguljeni se rizomi brzo suše direktno na jakom suncu ili u sušnicama na temperaturi do 50 °C. Osušeni rizomi ugodno mirišu na ljubičicu. Za 1 kg suhih rizoma potrebno je oko 4 kg svježih.

Suhi se proizvod pakira u jutene vreće od 25 kg ili papirnate višeslojne vreće i čuva na suhom i tamnom mjestu. Posebnu pažnju pri skladištenju treba posvetiti zaštiti od insekata. Osušeni rizom težak je i tvrd, bijele ili svijetložute boje i ugodnog mirisa na ljubičicu koji s vremenom postaje sve intenzivniji.

Rizomi koji se koriste za proizvodnju eteričnog ulja nakon berbe se očiste od nadzemnih dijelova, žila i eventualnih oštećenja, zatim operu i suše. Osušeni se proizvod skladišti i čuva cijelu godinu, a potom destilira.

Prinos – S 1 ha može se dobiti 6 000 10 000 kg sirovih ili 1 500 – 2 500 kg suhih rizoma.

1 komentar

  1. Dobar dan zelim , veliki sam zaljubljenik ove prekrasne biljke . I zato vas mollim dali bi mi mogli pomoci da saznam gdje mogu kupiti ovu krasnu biljku . Zelja mi je da ju uvrstim u svoju tek malu kolekciju.Unaprijed hvala.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.