Medvjeđi luk ili sremuš

Kao lijek je bio cijenjen u prošlosti, o čemu govore i zapisi u knjizi o ljekovitom bilju svećenika Kunzlea: “Teško da u svijetu postoji biljka koja bi bila toliko djelotvorna pri čišćenju želuca, crijeva i krvi kao što je medvjeđi luk. Jedina mu je mana što ga treba koristiti u svježem stanju i što ne može stajati u hladnjaku dulje od tjedan dana.“

Medvjeđi luk ima u tlu produženu lukovicu obavijenu prozirnim ovojnicama. U proljeće iz te lukovice izraste do 25 cm visoka cvjetna stapka, na vrhu koje se razvijaju bijeli zvjezdasti cvjetovi združeni u štitac. Prije same cvatnje iz lukovice izrastu po dva prizemna suličasta lista. Cijela biljka miriše jako na češnjak,naročito ako je zdrobimo među prstima. Cvate od travnja do lipnja.

Raširen je po cijeloj Europi. Raste po sjenovitim i vlažnim listopadnim šumama, uz šumske putove i potoke. Najbolje uspijeva na dubokom i humoznom tlu. Upotrebljava se samo svježa biljka jer se prigodom sušenja ljekovite tvari razgrađuju. Svježe nadzemne dijelove biljke beremo od travnja do svibnja, a lukovice iskapamo ujesen. Sadrži eterično ulje, biološke katalizatore, vitamin C, alicin s antibiotskim djelovanjem i do 15 posto fruktozana (polisaharid izgrađen od voćnog šećera fruktoze).

Ima isto ljekovito djelovanje kao češnjak pa se i primjenjuje na isti način u liječenju bolesti. Osobito je koristan u liječenju visokog krvnog tlaka i liječenju kolesterola.

Njime se liječe i druge bolesti:
– smiruje i liječi kašalj,
– jača srce i oslabljeni srčani mišić,
– štiti kao preventiva od infarkta,
– usporava i liječi arteriosklerozu krvnih žila šireći ih
– poboljšava apetit, otklanja probavne smetnje,
– smiruje upalu sluznice želuca, otklanja nadutost,
– pospješuje bolje izlučivanje žuči,
– potiče rad bubrega, smiruje upale mokraćnog mjehura
– djeluje ljekovito na maternicu,
– sprečava i liječi osteoporozu, smanjuje bolove kod artritisa i reume,
– odlično je sredstvo za liječenje bolesti kože ( kao kupka za nadraženu kožu, ekceme, dermatitis, modrice, hematome i rane.

Tinktura od lukovica: lukovice u količini 300 g oprati i očistiti. U široku posudu uliti 1 dl rakije lozovače te joj dodavati jednu po jednu lukovicu. Treba ih odmah izgnječiti drvenom žlicom u rakiji da ne oksidiraju i potamne u dodiru sa zrakom. Dobivenu kašu od lukovica treba preliti u tamnu staklenku i dodati još 9 dl rakije. Sve treba dobro promiješati i zatvoriti. Uz povremeno protresanje treba ostaviti da odstoji 15 do 20 dana. Poslije dvadesetog dana lukovice protisnuti da puste svu tekućinu. Tekućinu procijediti u tamnu staklenku ( bez lukovica), dobro zatvoriti i čuvati na tamnom mjestu. Uzima se 2 – 3 puta dnevno po čajnu žlicu tinkture umiješane u malo hladne vode.

Tinktura od listova: 200 g listova usitniti pa preko njih preliti 1 litru rakije lozovače te odmah dobro zatvoriti. Ostavi se da odstoji 20 dana uz povremeno protresanje. Tekućina se procijedi, prelije u tamnu staklenku, dobro zatvori i čuva na tamnom mjestu. Uzima se na isti način kao i tinktura od lukovica.

Vino od medvjeđeg luka: koristi se 2,5 dl bijelog kvalitetnog vina koje mora zakipjeti. Time se prelije 50 g svježih listova medvjeđeg luka, koji se ostave stajati pokriveni 15-20 minuta. Dobiveno vino treba procijediti, zasladiti medom i uzimati u gutljajima tijekom dana.

Koristi se i kao začin: listovi medvjeđeg luka mogu se upotrijebiti kao zdravi dodatak salatama ili varivima jer su mirisom i okusom nalik na češnjak. To vrijedi i za lukovice koje su bjelkaste i 2-5 cm dugačke. Kao vrlo pikantan začin mogu poslužiti i nedozreli plodovi koji se na biljci javljaju tijekom ljeta. U proljeće je ovaj luk najbolji lijek jer čisti krv, žuč i jetra od zimskih proizvoda sagorijevanja. Za proljetno čišćenje organizma treba probati salatu od po 1/3 medvjeđeg luka, maslačka ili radiča i zelene salate. Obavezno se začini s maslinovim uljem.

Kontraindikacije: Normalnom upotrebom štetnih nuspojava nema, prevelike količine ne mogu se ni koristiti, zbog izuzetno neprijatnog mirisa. Oprez prigodom branja: kod branja ove ljekovite biljke treba biti oprezan jer je se često zamijeni sa đurđicom (zbog sličnosti listova) ili sa mrazovcem. Oni koji je ne poznaju dovoljno, trebali bi prigodom ubiranja kontaktirati dobre poznavatelje, ne samo ove, već i drugih ljekovitih biljaka.

Izvor: pok. Vesna Pleše

Izvor: Časopis Hrvatske Šume