Piskavica, lijek za sve bolesti

Piskavica (Trigonella foenum-graceum L.) poznata je od davnina kao lijek za mnoge bolesti. U vrijeme vladavine kineskog cara Shinnonga oko 3700. p. n. e. koristili su je kao sredstvo za rastvaranje tvrdokorne sluzi.

Vremenom se širila preko Indije do Egipta, gdje se koristila za liječenje opekotina. Za njen dolazak u Europu zaslužni su bili u Grčkoj Hipokrat te Katon stariji i benediktinski monasi. Karlo Veliki naredbom o uvozu proširio je piskavicu po nekadašnjoj franačkoj državi. Preporučivao ju je i Kneipp za liječenje oteklina i čireva.

Raste na Sredozemlju, a ima je i u Srednjoj Aziji. Uzgaja se u hladnijim dijelovima Europe, a samoniklo raste po proplancima, livadama, uz polja, nasipe i sl. Jednogodišnja je zeljasta biljka koja naraste do 50 cm visine. Ima valjkastu stabljiku, razgranjenu u gornjem dijelu, na kojoj se nalaze trodijelni listovi po obliku slični djetelini. U pazuhu listova razvijaju se pojedinačno ili po dva zajedno, cvjetovi žute ili ružičastobijele boje.

Plod je mahuna dugačka od 7 do 10 cm, savinuta kao kozji rog. U mahuni se nalazi sivo-crvenkasto sjeme dugo 5 mm i oko 3 mm široko. Mahune se beru u kolovozu kada su zrele i iz njih se vade sjemenke koje se suše na zraku.

Ljekoviti sastav: sjemenke sadrže dosta sluzi, masno ulje, bjelančevine, mirisne tvari, organske spojeve sa željezom i fosforom, saponine, trigoneline… Svaka od tih tvari povoljno utječe na ljekovitost piskavice.

Sjeme piskavice posebno je dobro za liječenje oteklina i čireva. Sprječava upale, smekšava i upija, njegovom primjenom očišćene rane uskoro zacjeljuju. Kod zagnojenih rana izvlači i upija gnoj te sprječava nastajanje divljeg mesa i trovanje krvi. Koristi se najviše za pripremu kašastih obloga kojima se liječe giht, neuralgije, išijas i otekle žlijezde.

Piskavicom liječimo i čireve na koži, otvorene rane na nogama i sl. Idealno je kozmetičko sredstvo za njegu kože koje su upotrebljavali Grci i Rimljani. Miješali su sjeme piskavice sa ružinim uljem i time liječili nečistu kožu i pomlađivali je.

Učinkovita je i u liječenju drugih bolesti. Čajnim oparkom liječe se zarazne bolesti glave, ispiranjem i masažom vlasišta koje opada. Koristi se i kod prehlada, ublažuje kašalj i rastvara sluz, kod liječenja dijabetesa, jer sadrži sastojke koji utječu na razinu šećera u krvi. Odstranjuje iz krvi kolesterol i trigliceride, te pročišćava krvne žile od arterioskleroze.

U zapadnjačkoj narodnoj medicini piskavicu koriste kao laksativ, za liječenje krvi, protiv groznice, proljetnog umora, angine, kašlja i sl.

Izvor: Časopis Hrvatske Šume