Lastovka je autohtona sorta masline koja vodi porijeklo s otoka Korčule gdje je i najviše proširen uzgoj ove sorte.
Postoji više teorija o porijeklu Lastovke, a jedna od njih je da je ona prirodni križanac između sorta Oblice i Drobnice dok druga teorija kaže da je ona prirodni križanac između neke pitome i divlje masline radi čega se ova sorta naziva i pitomi olivaster. Ime Lastovka dobila je po izgledu grančice i ploda koji podsjećaju na krila lastavice. Iako ime sorte asocira na otok Lastovo znakovito je da se ova sorta uopće ne uzgaja na otoku Lastovu. Prema vlastitom istraživanju najstarija stabla ove sorte mogu se procijeniti na starost od 250-300 godina. Lastovka je sorta namijenjena za proizvodnju ulja.
Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske, te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Prema stručnoj literaturi preporuča se kao vodeća sorta za proizvodne nasade. Kao ishodni materijal čuva se u dva kolckcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Pored ovog sorta se čuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alamcda dcl Obispo» pri Sveučilištu u Cordobi, Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu, Tunis. Od 2007. godine čuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech», Maroko. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 269 matičnih stabala ove sorte u osam matičnih nasada. Prema broju matičnih stabala ova sorta je na drugom mjestu odmah poslije Oblice.
Uzgoj Lastovke ograničen je na područje južne i srednje Dalmacije. Najveća populacija ove sorte je u području otoka Korčule, a posebno u području mjesta Vela Luka gdje predstavlja čak 80 % od ukupnog broja stabala masline. Pored Korčule Lastovka je proširena u uzgoju na području poluotoka Pelješca, otoka Mljeta i Sipana, Dubrovačkom primorju i Konavlima, otocima Braču, Šolti, Hvaru, Makarskom primorju i području Kaštela. Povećani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujući spoznajama o gospodarskoj, agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. Areal rasprostranjena ograničen je na području južno od Trogira, a najsjevernija točka uzgoja je područje mjesta Otrić kod Vrgorca gdje ima jedna manja populacija sorte Lastovke. Pored uzgoja u Hrvatskoj, Lastovka se u značajnom broju uzgaja i na području Crne Gore.
