Uz dušik, fosfor i bor maslina bolje rađa

1373

Stručni suradnik Maslinara dr.sc. Marin Krapac istražuje ulogu dušika, fosfora i bora u prehrani masline te ističe da s gnojivima valja pažljivo

Maslina, kao većina drvenastih kultura, ima sposobnost skladištenja hraniva i zbog toga za razliku od ostalih poljoprivrednih kultura ima manje zahtjeve za gnojidbom. Možda zbog ove tvrdnje pojedini proizvođači smatraju da maslinu ne treba gnojiti, no ova tvrdnja nije u potpunosti točna, odnosno ovisi o prirodnoj opskrbljenosti tla hranivima.

Analiza tla

Prilikom sadnje maslinika potrebno je prije duboke obrade ili kopanja sadnih jama napraviti analizu tla na planiranom zemljištu ili onog koji će se stavljati u sadne jame, kako bi se na temelju rezultata mogla odrediti količina gnojiva za meliorativnu gnojidbu (gnojidba na zalihu). Iako prirodna opskrbljenost tla nekim hranivima može biti zadovoljavajuća ili je tlo meliorativnom gnojidbom opskrbljeno dovoljnim količinama fosfora i kalija, za normalan rast i razvoj biljke tijekom godina, zbog odnošenja priroda s površine, udio pojedinog hraniva se smanjuje te je zbog toga nedostatak potrebno nadomjestiti gnojidbom.

Osim što prirodom iznosimo dio hraniva s površine, gnojidbu provodimo kako bismo osigurali visoke i stabilne prirode postojane kvalitete i povećali plodnost tla. Način primjene gnojiva (ručno/mehanizacijom po površini, folijarno – preko lista i/ili fertirigacijom – sustavom za navodnjavanje) i odabir načina gnojidbe (mineralna i/ili organska) ovisi o dostupnoj opremi i mehanizaciji te načinu proizvodnje (konvencionalna i/ili ekološka).

Za utvrđivanje stanja opskrbljenosti hranivima u tlu korisno je svake tri godine provesti analizu tla, kako bismo na temelju rezultata analize mogli gnojidbom biljci dodati odgovarajuća hraniva. Maslina usvaja hraniva u topivom obliku pa se može dogoditi da nakon provedene kemijske analize tla rezultat pokaže da pojedinog hraniva ima u tlu, no na biljci se, zbog nemogućnosti usvajanja, mogu javiti simptomi nedostatka. Zbog toga je, ukoliko sumnjamo na nedostatak pojedinog hraniva, potrebno osim analize tla napraviti i analizu biljnog materijala, odnosno listova. Simptomi nedostatka hraniva mogu se javiti u sušnim uvjetima, jer se hraniva ne nalaze u vodotopivom obliku i korijen masline ih ne može usvojiti iz tla.

Dušik za rast

Dušik (N) je makroelement koji biljka u većoj količini treba za sintezu aminokiselina, klorofila i ostalih fiziološki važnih spojeva. Dušik se slabo veže na čestice tla, a potječe iz organske tvari ili ga mogu iz zraka apsorbirati bakterije stvarajući kvržice u simbiozi s leguminozama. Maslina ga u većim količinama koristi za rast i razvoj listova i izboja, odnosno izgradnju vegetativne mase, no dušik je važan element i u rastu generativnih organa cvjetova i plodova. U uvjetima nedostataka ovog elementa, osim karakterističnog žućenja listova, slabije je zametanje plodova, porast izboja i prinos. Gnojidba dušikom povoljno utječe na zametanje plodova i razvoj dvospolnih cvjetova koji nakon oplodnje donose plod. Grčki su znanstvenici utvrdili da koncentracija dušika u listovima, ukoliko je niža od 1 posto, dovodi do pojave funkcionalno muških cvjetova koji nemaju razvijen tučak i plodnicu te se ne mogu oploditi i dati plod.

Prema rezultatima španjolskih znanstvenika odgovarajuća količina dušika u listovima je od 1,5 do 2 posto na osnovi suhe tvari, dok se nedostatak primjećuje ukoliko je koncentracija niža od 1,4 posto. Biljka općenito usvaja svega 40-50 posto dodanog dušika, a ostatak se gubi onečišćujući okoliš, a posebno vodu. Problem onečišćenja voda je posebno izražen u krškim područjima gdje se nitratni oblik dušika lako ispire u dublje slojeve tla, dospijeva u podzemnu vodu i onečišćuje ju. Zbog toga dušična gnojiva trebamo primijeniti onda kada biljka najviše koristi ovaj makrolement, a to je u periodu intenzivnog vegetativnog rasta u proljeće, a prije cvatnje maslina. Svake se godine iz maslinika berbom prosječno iznosi od 3 do 4 g dušika po kg ubranih plodova.

Smeđa tla i crvenice

Glavnina tala primorske Hrvatske su smeđa tla na vapnencu (kalkokambisol) i crvenice (terra rosa). Opskrbljenost ovih tala fosforom (P) je vrlo niska i zbog toga je ovaj makroelement potrebno dodati gnojidbom. Iako je fosfor element čija uloga u ishrani masline nije detaljnije istražena, prema dostupnim podacima, on utječe na zametanje plodova, a time i na urod. Ukoliko nije primijenjen u meliorativnoj gnojidbi, kada ga je najbolje dodati u tlo, fosfor se može primijeniti i u dopunskoj gnojidbi masline, ali ga je tada potrebno aplicirati dublje kako bi ga biljka mogla korijenovim sustavom što jednostavnije usvojiti. Odgovarajuća koncentracija fosfora u listovima jest 0,1 – 0,3 posto na osnovu suhe tvari, a simptomi nedostatka se mogu uočiti ukoliko je količina manja od 0,05 posto.

Maslina je biljka koja ima visoke zahtjeve za borom (B) i za razliku od ostalih voćnih vrsta je tolerantnija na eventualni suvišak ovog mikroelementa u otopini tla. U blago alkalnim tlima koja prevladavaju u području uzgoja maslina topljivost bora je niža u tlu i zbog njegove slabije prisutnosti u otopini tla biljka ga ne može usvojiti. U takvim uvjetima javljaju se simptomi nedostataka ovog hraniva te ga je potrebno dodati gnojidbom, a najučinkovitija je folijarna primjena (preko lista) vodotopivim bornim gnojivima. Vrijeme primjene je najbolje prije fenofaze cvatnje kako bi bor bio dostupan u krošnji gdje ga biljka odmah iskorištava za oplodnju i bolje zametanje plodova. Na temelju folijarne analize (analiza lista) španjolski znanstvenici su utvrdili da se nedostatak bora u biljci masline manifestira ukoliko je udio ovog hraniva manji od 14 ppm, dok je odgovarajuća opskrbljenost od 19 do 150 ppm.

Lišće sve pokazuje

Nakon praćenja koncentracije pojedinih hraniva u listovima masline tijekom godine utvrđeno je da se količina dušika smanjuje od lipnja do kolovoza, fosfora od studenog do prosinca, a bora od srpnja do prosinca. Na temelju ovih rezultata može se zaključiti da biljka najviše dušika i bora troši nakon fenofaze cvatnje, dok se fosfor najviše troši u zimskom periodu. Zbog dobre mobilnosti dušika i fosfora unutar biljke simptomi nedostatka ovih elemenata se najprije primjećuju na starom lišću, dok se simptomi nedostatka bora zbog slabije mobilnosti najprije uočavaju kao vršne nekroze (odumiranje) na mlađem lišću, a kasnije i na plodovima koji imaju karakterističan izgled tzv. majmunsko lice (eng. monkey face).

Dušik, fosfor i bor važni su za oplodnju i zametanje plodova i zbog toga njihova primjena prije fenofaze cvatnje omogućava bolju oplodnju i višu rodnost maslina. Pritom je važno naglasiti da se prirod ne povećava proporcionalno količini dodanog gnojiva, odnosno ukoliko gnojidbom dodamo više dušika, fosfora i bora to ne znači da ćemo imati viši prinos. Štoviše može se dogoditi da viša razina gnojidbe dovede do ekoloških problema, blokiranja drugog hraniva u tlu ili fitotoksičnosti (visoke koncentracije koja je „otrovna“ za biljku). Gnojidbu maslina je potrebno provoditi, ali sukladno rezultatima analize i preporukama struke.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.