Zašto je svrdlaš opasniji od muhe

86

Da nesreća nikad ne dolazi sama, dokazala je i pojava svrdlaša u brojnim maslinicima na kraju još jedne loše maslinarske sezone.

Maslinova muha smanji urod ili smanji kvalitetu ukupnog uroda, ali maslinov svrdlaš potpuno uništi urod

Maslinov svrdlaš očito postaje možda i najvažniji štetnik, ponekad i ponegdje i važniji od maslinove muhe ili maslinovog moljca. Jer, kako je rekao jedan maslinar, maslinova muha smanji urod ili smanji kvalitetu ukupnog uroda, ali maslinov svrdlaš potpuno uništi urod.

Buši plod

Maslinov svrdlaš (Rhynchytes cribripennis) je kukac iz reda kornjaša i iz porodice pipa, i to pipa dugorilaša. Kako i sam naziv kaže, ovi kukci imaju produženu glavu u obliku rila. Tim rilom buše plod i to ne u svrhu ishrane, već polaganja jaja u plod. Ako je jaje u plod masline položeno pije okoštavanja, tada ličinka izjeda košticu i plod pocrni i opada. Ako je ubušivanje nakon okoštavanja, tada ličinka ne stigne izgristi košticu i plod ostaje na stablu ali je izbušen i deformiran. Takav plod daje ulja, ali nešto manje.

Nakon što ličinka izgrize sjemenku (košticu), spušta se na tlo, kukulji i razvija u odrasli oblik te u tlu i prezimljava, a izlazi idućeg proljeća (travanj, svibanj). Može se dogoditi da ličinka nakon spuštanja ostaje u tlu u obliku razvijene ličinke i kukulji se tek iduće jeseni naredne godine, pa čak i nakon dvije godine! Dakle, maslinov svrdlaš ima jednu generaciju godišnje, vrlo moguće i jednu generaciju u dvije godine pa čak i jednu generaciju u tri godine!

Ovaj problem istraživali su još grčki autori 1994. i 1995. godine kada su se isti problemi događali u grčkim maslinicima. Tada su istraživanjem dokazali da maslinov svrdlaš razvija jednu generaciju kroz dvije pa i tri godine u tamošnjim uvjetima. Ovo je iz razloga prilagodbe štetnika alternativnoj rodnosti masline koja je često upravo svake druge ili treće godine, te klimatskim parametrima. Ako su klimatske prilike nepovoljnije, tada kukac produži i ciklus razvoja.

Sitni plodovi

Iz opisa napada ploda da se zaključiti zašto moguće svrdlaš preferira sorte sitnijeg ploda – iz razloga što je na sitnijim sortama manji put od površine ploda do koštice, što je bitno na početku napada prilikom uboda, ali i na kraju prilikom izlaska kukuljice iz ploda. Naravno, u nedostatku sorti sitnijeg ploda, bit će napadnute i krupnije sorte.

Već iz opisa životnog ciklusa gdje smo rekli da maslinov svrdlaš od jeseni do proljeća prezimljuje u tlu, često upravo u masliniku, da se zaključiti da je obrada tla i jedna izvrsna mjera suzbijanja! O ovome smo više puta i pisali i napominjali isto, to više što u tlu prezimljava i dio maslinove muhe pa time suzbijamo i ovog štetnika.

Stara poslovica kaže da voćnjak u zimu traži dublju brazdu, pa bi rješenje moglo biti srednje duboko oranje (razoravanje) u jesen/zimu odnosno nakon berbe, a kultivacija i eventualno frezanje u proljeće, i to obvezatno u travnju, svibnju, te možda i u lipnju. Nije dobro pretjerano frezati, kultiviranje bi bilo bolja mjera jer puno manje narušava strukturu tla.

Kada prskati

Što se tiče prskanja, izgleda da je važnije bilo pogoditi trenutak kada prskati, nego čime. Ovo naravno ne znači da smijemo prskati bilo čime, ali je bilo puno prijepora djeluju li bolje kontaktni insekticidi iz grupe piretroida, ili sistemici. Tu su još i sistemična sredstva iz grupe neonikotinoida od kojih neki i djeluju pa i imaju registraciju na neke vrste pipa na ostalim kulturama. Jedno od rješenja svakako bi moguće bilo prskanje kombinacijom kontaktnog sredstva (piretroida) i sistemičnog sredstva (neonikotinoidi jer dimetoat često nije poželjan za miješanje zbog moguće fitotoksičnosti ili slabije djelotvornosti), što su neki maslinari također proveli s dosta uspjeha.

Sredstva koja su dozvoljena u ekološkoj proizvodnji, a mogla bi iskazati djelovanje protiv maslinovog svrdlaša su sredstva na bazi dalmatinskog buhača i sredstva na bazi drva, no svakako ih treba bolje istražiti i provesti eksperimente. U slučaju uspjeha, ovo bi moglo biti izvrsno rješenje ne samo za ekološku proizvodnju.

U svakom slučaju dva prskanja protiv maslinovog moljca (sam početak cvatnje i plod veličine 2 – 4 mm) treba provoditi i dalje, uz dodatak još barem jednog ili dva isključivo protiv maslinovog svrdlaša. Ovo treće i četvrto prskanje trebalo bi biti negdje u trećoj dekadi lipnja i početkom do polovice srpnja.

Otresanje na plahtu

Naravno da se svrdlaš neće svake godine javiti u isto vrijeme te ga treba pratiti. U pravilu ovo mogu provoditi stručne službe metodom otresanja grana na bijelu plahtu ili u lijevak. Maslinari i sami mogu dati truda i izvršiti koje otresanje grana u proljeće, ali i pratiti i stanje plodova kako bi odmah utvrdili eventualne ubode i odmah i reagirali.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.