Brzo sušenje masline

36

Xylella fastidiosa je fitopatogena bakterija koja ima vrlo širok krug domaćina. U svijetu postoji veći broj primjera da su različiti sojevi ove bakterije doslovno poharali velike poljoprivredne površine.

Najstariji poznati primjer je pojava bolesti vinove loze isprva poznate po nazivu Californian vine disease u Kaliforniji krajem 19. stoljeća, kasnije nazvane Pierce’s disease (Pierceova bolest). Krajem 20. stoljeća potvrđena je i kao uzročnik epidemijske bolesti nazvane citrus variegated chlorosis u nasadima naranči u Brazilu. Uzrokuje i bolesti nazvane almond leaf scorch na bajamu u Iranu i Turskoj. Na europskom se kontinentu prvi i jedini put spominje pojava Pierceove bolesti na vinovoj lozi na Kosovu prije gotovo 20 godina (Berisha i sur., 1998). Kako do 2013. nije bilo drugih nalaza u Europi, pretpostavlja se da se štetni organizam tada nije udomaćio.

Dramatična pojava bolesti brzog sušenja maslina i velike štete čak i na stoljetnim maslinama na području poluotoka Salento u Italiji tijekom 2013. godine izazvale su veliku zabrinutost, pogotovo kada je potvrđeno da je uzročnik upravo X. fastidiosa, a ne kompleks različitih abiotskih i biotskih čimbenika kako se prvotno pretpostavljalo. U Italiji se za tu bolest upotrebljava opisni naziv prema simptomima bolesti – Complesso del disseccamento rapido dell’olivo (kompleks brzog sušenja masline,), a soj bakterije X. fastidiosa, uzročnik te bolesti, označava se, prema talijanskom nazivu, akronimom CoDiRO. Na engleskom govornom području ta se bolest naziva Olive quick decline complex. Značajno je istaknuti da je laboratorijskim istraživanjima potvrđeno da CoDiRO soj bakterije ne može zaraziti agrume i vinovu lozu.

Štetni organizam X. fastidiosa unesen je u europski agroekosustav, gdje predstavlja invazivnu vrstu. Nakon unosa bakterija se kukcem vektorom proširila na okolne masline, što je započelo epifitociju. Prema neslužbenim navodima prvi simptomi brzog sušenja masline bili su uočeni oko mjesta Gallipoli još 2010. godine. Na temelju toga se pretpostavljalo, a kasnije je i potvrđeno, kako je X. fastidiosa unesena na područje poluotoka Salento krajem prošlog desetljeća i to uvozom zaraženog ukrasnog bilja podrijetlom iz Kostarike. Svi izolati bakterije iz zaraženog područja na jugu Italije identificirani su kao Xylella fastidiosa subsp. pauca, soj CoDiRO. Bakterija X. fastidiosa u biljci je prisutna isključivo u provodnom tkivu ksilema, a može se širiti zaraženim sadnim materijalom ili kukcima vektorima. Među nekoliko prikupljenih vrsta potencijalnih vektora, pjenuša – Philaenus spumarius L. (Aphrophoridae, Hemiptera) – je zasad jedini eksperimentalno potvrđeni vektor X. fastidiosa soja CoDiRO.

Najveći broj istraživanja u posljednje dvije godine bio je usmjeren ponajprije na razjašnjavanje etiologije (Lindow, 2014), pronalazak i optimizaciju preciznih metoda detekcije (Loconosole i sur., 2014; Saponari i sur., 2014a), novih metoda detekcije (Dreo i sur., 2014; Martelli, 2014), opisivanje simptomatologije i utvrđivanje kruga domaćina (Boscia, 2014; Boscia i sur., 2014a, 2014b; Martelli, 2014; Potere i sur., 2014; Saponari i sur., 2014a, 2014c; Susca i sur., 2014), te pronalazak vektora i dokazivanje prijenosa (Carlucci i sur., 2013; Cornara i sur., 2014; Cornara i Porcelli, 2014; Elbeaino i sur., 2014; Saponari i sur., 2014b). Sva navedena područja istraživanja ključna su za propisivanje svrsishodnih, učinkovitih i stručno utemeljenih fitosanitarnih mjera, kojima bi širenje bakterije u Europi trebalo biti spriječeno (Cardon, 2014; Stancanelli i sur., 2014).

Pojava i udomaćivanje bakterije X. fastidiosa na poluotoku Salento u Italiji predstavljaju fitosanitarni rizik najvišeg stupnja i za poljoprivredu Hrvatske, poglavito u primorskoj regiji gdje se uzgaja maslina. Tijekom 2014. godine po prvi put je proveden program posebnog nadzora u sklopu kojeg nije utvrđena nazočnost ovog štetnog organizma u Hrvatskoj (Bjeliš i sur., 2014.).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.