Kako postići stabilnu rodnost i ekstradjevičansko maslinovo ulje

35

Dr. sc. Marin Krapac naveo je u ovome tekstu što je sve potrebno da bismo u promijenjenim klimatskim uvjetima došli do stabilne rodnosti i ekstradjevičanskih maslinovih ulja

Proljeće je vrijeme „buđenja“ cijele vegetacije pa tako i maslina, makar pitanje je koliko je maslina uopće mirovala tijekom ove zime. Svjedoci smo promjena klime, zime su sve blaže, a „tri marčane bure“ su se pomaknule prema travnju. Klimatolozi prognoziraju da je jedno od područja gdje će se promjena klime najviše očitovati upravo Mediteran, gdje se i nalazi glavnina svjetske maslinarske proizvodnje. Ekstremne suše, olujni vjetrovi, tuča i ostale vremenske nepogode već stvaraju probleme maslinarima diljem Europe. Blage zime omogućavaju i veće prezimljavanje štetnika, što dodatno komplicira maslinarsku proizvodnju. Nagli prodori hladnog zraka sredinom ili krajem proljeća predstavljaju problem, posebice u sjevernim uzgojnim područjima, jer dolazi do oštećenja cvatnih pupova uslijed niskih temperatura, a ponekad i do oštećenja zelenih izboja, grana ili stabala. Kako u takvim uvjetima doći do stabilne rodnosti te ekstradjevičanskih maslinovih ulja visoke kakvoće? Ovo pitanje jest izazov kako za proizvođače tako i znanstvenike, jer treba pronaći odgovore koji bi omogućili opstanak i stabilnost maslinarstva.

Važan element

Važan element prilikom podizanja novih nasada jest dobar odabir lokacije te kvalitetna priprema terena. Dobro osunčane lokacije na kojima je prisutno cirkuliranje zraka predstavljaju dobre maslinarske položaje, a blago nagnuti tereni omogućavaju otjecanje suvišne vode te sprečavaju zadržavanje hladnog zraka. Osim odabira lokacije kvalitetna priprema terena smanjuje probleme u budućnosti. Krški tereni često imaju viši udio kamena i stijena, a dubina tla je neujednačena. Dubinskim frezanjem kamena produbljuje se profil što omogućava dublje prodiranje vode i razvoj korijenovog sustava u dubinu. Na ovaj način stabla maslina tijekom ljetnih mjeseci, kada je dostupnost vode ograničena, a potreba biljaka za vodom veća, imaju veće zalihe vode na raspolaganju. Prilikom navodnjavanja mladih stabala maslina bolje je smanjiti intenzitet i dinamiku navodnjavanja kako bi se potaknulo korijen da se razvija više u dubinu. Učestalim i obilnim navodnjavanjem mladih stabala maslina potiče se površinski razvoj korijena, a problem se javlja nakon intenzivnijih oborina te jačih vjetrova kada može doći do izvaljivanja stabala te tijekom ljetnih mjeseci kada takva stabla pokazuju izraženije simptome suše jer plitko razvijen korijenov sustav ne može crpsti vodu iz dubljih slojeva tla. Mikoriza, odnosno simbiotski odnos između gljive i masline obuhvaća veći volumen tla te bolje crpljenje vode i hranjiva (npr. fosfora) iz tla, a stablo masline gljiva opskrbljuje spojevima koji omogućavaju brže i lakše prevladavanje stresnih uvjeta (npr. smrzavanje, suša, napad bolesti i štetnika).

U postojećim maslinicima odabirom odgovarajućih agrotehničkih zahvata mogu se prevenirati i/ili ublažiti negativne posljedice ekstremnih vremenskih prilika. Intenzivnija gnojidba dušikom utječe na pojačani vegetativni porast, veću količinu lisne mase te mekše tkivo koje je osjetljivije na oštećenja od niskih temperatura. Izraelski znanstvenici su utvrdili negativan utjecaj više koncentracije dušika na udio ulja u plodu masline te kvalitetu maslinovog ulja (niži udio fenola i oleinske kiseline).

Analiza biljnog materijala

Kako bi gnojidba dušikom bila optimizirana, niti previsoka niti preniska, potrebno je provesti analizu tla, no još kvalitetniji pokazatelj opskrbljenosti biljke dušikom je analiza biljnog materijala. Prilikom uzorkovanja biljnog materijala važna je informacija kada i kako uzeti uzorak? Najbolje vrijeme za uzimanje uzoraka listova je tijekom srpnja ili kolovoza iz srednjeg dijela izboja na visini od oko 1,5 do 2 m. Gnojidbu dušikom moguće je provoditi na više načina: putem tla korištenjem mineralnih ili organskih gnojiva, putem sustava za navodnjavanje – fertirigacijom te putem lista – folijarno. Organski vezani dušik, odnosno dušik prisutan u organskim gnojivima se sporije oslobađa i na taj način ima dulje djelovanje nego nitratni oblik dušika koji je dodan putem mineralnih gnojiva. Osim putem tla dušična gnojiva se u vodotopivom obliku mogu dodati putem sustava za navodnjavanje, odnosno fertirigacijom te folijarno putem lista, no ovakvi načini gnojidbe nemaju produženo djelovanje te trenutno rješavaju problem nedostatka dušika u biljci.

Blage zime utječu i na veće prezimljavanje štetnika, pa je brojnost populacije iz godine u godinu veća. Tijekom cijele godine, a posebice u periodu od proljeća do jeseni potrebno je provoditi praćenje (monitoring) štetnika u masliniku te pravovremeno reagirati sredstvima za zaštitu bilja. Neki maslinari misle da je maslina kultura koja ne zahtijeva puno njege, no ukoliko želimo imati visoku i stabilnu rodnost te dobiti dovoljnu količinu vrhunskog ulja potrebno je biti prisutan u masliniku, provoditi obradu, gnojidbu, rezidbu, navodnjavanje te mjere zaštite i pratiti stanje u masliniku.

Članak je objavljen u novom broju Maslinara koji možete naručiti na sljedećem linku

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.