Plodored u uzgoju povrća

Plodored je raspoređivanje povrća u vremenskom slijedu više godina čime se čuvaju plodnost tla i zdravlje vrta.

U domaćem vrtu, na kojem se na manjim površinama izmjenjuje velik broj povrtnih vrsta i cvijeća, plodored se mora izrađivati planski. Kod plodoreda u obzir treba uzeti zahtjeve pojedinog povrća s obzirom na:

• crpljenje hranjivih tvari iz tla (smatra se da povrće jako crpi tlo);
• utjecaj štetnika i bolesti na pojedinu kulturu;
• međusobno podnošenje povrća i podnošenje samog sebe (npr. peršin sam sebe ne podnosi, zato se svake godine sije na drugu gredicu, a rajčica najbolje raste uvijek na istoj gredici).

S obzirom na zahtjeve prema hranjivim tvarima, povrće se okvirno može svrstati u tri
skupine:

• zahtjevno povrće koje iziskuje puno hranjivih tvari: skoro sve kupusnjače, krastavci, tikve, rajčice, krumpir, poriluk, celer – gredice na koje ih planirate posaditi dobro pognojite stajskim gnojem ili kompostom;
• manje zahtjevno povrće kao što je luk, češnjak, mrkva, cikla, salata, špinat, crni korijen, rotkvica, koraba, paprika, dinja, rotkva, slatki kukuruz – prvenstveno im je potreban kompost;
• skromno povrće kao što je grah, grašak, matovilac i većina začinskih biljaka – gnojite ih vrlo malo.

Povrtne kulture koje pripadaju istoj biljnoj porodici ne smiju se uzgajati godinu za godinom jedna za drugom. Na isto mjesto smijete ih posaditi tek nakon 3 do 5 godina. Tijekom svake vrtlarske sezone bilo bi dobro da zapisujete kako uspijeva pojedina kultura – kad ste što posijali, kad je spremno za berbu i slične podatke kako bi pronašli najpovoljniji raspored kultura na gredicama.