Kultivari salate i gdje ju saditi

106

Salata glavatica je najzastupljeniji uzgajani varijetet na našim područjima s 2 svoja kultivara: maslenkom i kristalkom. U novije vrijeme sve je veća potražnja lisnatih varijeteta dok se uskolisni još jako rijetko uzgajaju.

Maslenka ili puterica u engleskom govornom području „Buterhead type“ odnosno u njemačkom „Buttersalat“ varijetet je salate glavatice s više ili manje glatkim lišćem, cijelog ruba te sjajne zelene (ili malo crvenkaste) boje. Glavice su dobro zatvorene a lišće unutar glavica je žuto zelene boje.

S obzirom na dužinu vegetacije do tehnološke zrelosti unutar maslenki za uzgoj na otvorenom razlikujemo kultivare za:

  • proljetni,
  • ljetni,
  • jesenski uzgoj.

Kod onih kultivara namijenjenima za uzgoj u zaštićenim prostorima razlikujemo:

  • jesenske,
  • zimske,
  • rano proljetne kultivare.

Kristalka s engleskim terminom „Crisphead“ ili „Iceberg“ te njemačkim „Eissalat“ ili „Krachsalat“, salata je glavatica s većom rozetom naboranog lišća, rubovi su manje – više nazubljeni a lisne žile su izražene (svijetlo zelene do bijele boje). Lišće kristalke je jako krhko, tamnozelene, srednje zelene i žutozelene boje, rubovi nekih kultivara su crvenkasti zbog antocijana. Glavice su više ili manje zbijene, okruglog ili ovalnog oblika.

Batavija je također tip glavatice a po morfološkim karakteristikama je između maslenke i kristalke (bliže kristalki). Listovi su manje naborani, rubovi manje nazubljeni a glavice su nešto manje i rahlije od kristalki.

Kultivari salate pridaju veliku pažnju na otpornost prema bolestima, osobito na plamenjaču salate te na otpornost prema virusima.

Tla pogodna za uzgoj salate su srednje teška i dobro strukturirana iako se za raniji uzgoj preporučaju nešto laganija tla koje se lakše i brže zagrijavaju. Reakcija tla na koju salata najbolje reagira je neutralna (pH 7). Salata je jako osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu naročiti na klor. Sadržaj soli od 0,3- 0,4% izaziva veća oštećenja salate. S obzirom na raznolikost klime u Hrvatskoj te na raznolikost ultivara koji su prilagođeni različitim klimatskim uvjetima, moguće je uzgoj salate tokom čitave godine.

Bez obzira što salata dosta dobro podnosi samu sebe dugotrajni uzgoj na istoj površini potrebno je izbjegavati a poželjna je barem jedna predkultura iz druge porodice. Zbog krate vegetacije salate moguće je uzgojiti 2-3 usjeva godišnje a često se salata uzgaja i kao međukultura.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.