Hranidba krmača nakon odbijanja prasadi

To je jedno od najvažnijih razdoblja u reprodukcijskom ciklusu krmača iako traje vrlo kratko, svega 5-10 dana.

U tom se kratkom vremenu krmača mora hraniti na poseban način i točno određenom količinom i kakvoćom hrane. Krmače su poslije razdoblja sisanja i odbijanja prasadi u slaboj kondiciji i posve iscrpljene. Takve su osobito krmače dobre mliječnosti, one koje uzgoje dobra legla i dobru prasad.

Tada treba znati da krmače visoke mliječnosti nikada ne mogu pojesti onoliko hrane koliko im je potrebno za izlučivanje mlijeka. Zbog toga takve krmače troše i vlastite tjelesne pričuve i gube na težini, pa poslije odbića prasadi imaju slabiju kondiciju.

Glede kondicije postoje razlike između pojedinih krmača. Zato ih treba u kratkom vremenu osposobiti za pripust. Najbolje ih je u to vrijeme držati i hraniti odvojeno (pojedinačno).

Pojedinačno držanje onemogućava među krmačama fizičke povrede, a istovremeno osigurava hranjenje. Znači, jedan od uvjeta uspješnog pripusta krmača jest njihovo pojedinačno držanje i hranjenje. Briga o prehrani počinje u fazi pripreme rasplodnih krmača za pripust, znači prije same oplodnje. Većom brigom u toj fazi postiže se veći broj ovuliranih jaja i veći postotak embrija koji su preživjeli prvu fazu graviditeta.

Danas se krmače hrane tzv. flushing sustavom. Osnovica ovog načina je da se krmače prije i poslije oplodnje nekoliko dana hrane obilnije i kvalitetnije. Obilnim hranjenjem smatra se ako krmača dnevno pojede 3-5 kg hrane. To se postiže hranjenjem po volji ili u tri obroka dnevno. Između obroka moraju biti što duži razmaci.

Poslije uspješne oplodnje, u maternici krmače razvijaju se embriji, a zatim fetusi (plodovi). Da bi mogli utjecati na prehranu i razvoj ploda, moramo znati kako se plod hrani u pojedinim razdobljima. Prehrana ploda počinje onim trenom kada je jajna stanica oplođena.

S obzirom na prehranu ploda graviditet krmače možemo podijeliti na tri stadija:

1. stadij blastocista – Tada je plod u maternici još nepričvršćen. Oplođena jajna stanica ima svoj vlastiti metabolizam, a hranu crpi iz uterusnog mlijeka – supstance koju proizvode stanice epitela sluznice stijenke maternice.

2. embrijonalni razvoj – Embrij je ovijen plodnim ovojnicama koje su pričvršćene uz sluznicu maternice. Kada plodovi dostignu kraj embrijonalnog razvoja, njihova masa je približno jednaka bez obzira da li hranimo životinju obilno ili oskudno.

3 .fetalni stadij- Fetus ima uz plodne ovojnice svoj vlastiti krvotok. Njemu preko pupčane vrpce pripada i placenta. U placenti se obavlja izmjena hranjivih tvari između kapilara majčinog i fetalnog krvotoka. Prehrana ploda ovisi o sastavu majčine krvi. Zato prehrana krmače utječe na razvoj fetusa.

U vrijeme suprasnosti potrebno je osigurati hranjive tvari za razvitak plodova i mliječne žlijezde krmače. Usto dio hranjivih tvari potreban je za zadovoljavanje osnovnih životnih funkcija. Suprasne krmače dobro iskorištavaju hranu. Sve svoje potrebe zadovoljavaju s oko 2 kg hrane koja sadrži 13-14% bjelančevina. Ta se količina hrane krmačama daje u jednom ili dva obroka. Davanje većih količina hrane dovelo bi do utovljenja krmače. Takve se krmače teže prase, plodovi se često nedovoljno razviju, a novorođena prasad je avitalna. Dnevni prirast krmača u graviditetu mora biti 150-300 grama.