Kako postići bolje kemijske karakteristike mlijeka?

451

Mliječna mast je najvarijabilniji sastojak mlijeka. Od svih čimbenika koji utječu hranidba je najvažnija.

Voluminozna hrana – količinom i oblikom (usitnjenost). Glavna voluminozna hrana su prirodni i sijani travnjaci (sijeno i sjenaža, paša, livadne trave, leguminoze), zatim krmno bilje s oranica (djetelina, zeleni silažni kukuruz).

Najvažniji sastojak voluminozne krme koji utječe na količinu masti u mlijeku je sirova vlaknina (celuloza, hemiceluloza i lignin). Kemijski sastav vlaknine ovisi o vrsti i stadiju razvoja biljke. Vlaknina određuje brzinu i tip fermentacije u buragu o čemu ovisi i količina masti u mlijeku.

Od voluminozne krme nastaje ishodišni materijal za sintezu mliječne masti – octena, propionska i maslačna kiselina. Pri tome treba naglasiti da voluminozna krma daje visoku razinu mliječne masti, ali nisku proizvodnju mlijeka, dok povećanje koncentratnog dijela obroka djeluje obratno. Stoga je izbalansiranost obroka osnovni preduvjet za visoku proizvodnju s visokim postotkom mliječne masti.

Količina bjelančevina u mlijeku manje je varijabilna. Najveći utjecaj na količinu imaju genetska osnova krave, stadij laktacije i hranidba. Kako bi povećali sadržaj bjelančevina u mlijeku obrok mora sadržavati koncentrat (bitna je opskrba aminokiselinama). Povećanje količine bjelančevina može se postići hranidbom krmivima koja sadrže lako fermentirajuće šećere i bjelančevine, a to su svježa trava mahunarke, žitarice (pšenica, ječam i zob) te sojina sačma.

Gnojidba pašnjaka visokom razinom dušika neće pozitivno djelovati na količinu bjelančevina u mlijeku. Nije dovoljno osigurati samo ukupnu količinu bjelančevina, već je potrebno osigurati krmiva koja sadrže teže topljive bjelančevine i teže probavljive bjelančevine u buragu s dovoljno esencijalnih aminokiselina (sojina sačma, suncokretova sačma).

Suha tvar bez masti je kemijski parametar koji ovisi o sadržaju bjelančevina, laktoze i mineralnih tvari. U normalnim uvjetima količina suhe tvari bez masti rijetko pada ispod 8,5%. Na količinu najviše utječe količina bjelančevina u mlijeku.

Suha tvar bez masti smanjuje se i patvorenjem mlijeka – dodavanjem vode. Ovim načinom patvorenja sadržaj se suhe tvari spušta ispod 8,5%. Mlijeko koje sadrži više od 10% suhe tvari bez masti također je sumnjivo na patvorenje.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.