Uzgoj jarog ječma

528

Da bi zadovoljili postizanje odgovarajuće kvalitete i dobili ekonomičan prinos potrebno je držati se osnovnih tehnoloških normi u proizvodnji.

jari jecam

Izbor proizvodne površine i kvalitete tla

Najbolje je kada bi izabrali tlo sa neutralnom reakcijom što je na osnovu pH vrijednosti 6,8 – 7,2 a nastojati da ne pada ispod pH 5,9. Takova tla imaju obično zadovoljene i druge parametre potrebne za proizvodnju jarog ječma. Dokazano je da padom pH vrijednosti pada i prinos.

U našim proizvodnim uvjetima najbolji predusjevi su oni iza okopavina i uljane repice. Treba paziti da nema zaostalih herbicida u tlu od prethodnih kultura , jer je poznato da je ječam jari na to vrlo osjetljiv i praktično je indikator zaostalih herbicida u tlu. Osobito je to ukoliko se kukuruz sijao u mokulturi, a korišteni su atrazini u punoj dozi. Također i ukoliko je predusjev suncokret, a korišten je herbicid Racer u visokim dozama. To još više dolazi do izražaja u sušnim godinama.

Obrada tla

Obavezno poorati u jesen, a ukoliko se radi o težim tlima sa puno gline, poželjno je pred zimu brazdu potanjurati. Na taj način do sjetve nam ostaje samo jedan prohod sjetvospremačom čime smo maksimalno izbjegli gaženje i zbijanje tla.

Sjetva

Ako je ikako moguće sjetvu obaviti tijekom veljače – do 15. ožujka. Dokazano je da ako se sije iza tog datuma prinos pada. Sa ovim sortama u našim uvjetima ne treba sijati više od 350 –400 klijavih zrna/m2. To je prema kvaliteti sjemena oko 180-190 kg/ha. Svakako da je neophodno sjetvu obaviti kvalitetno sa žitnim sijačicama i ne dozvoliti da sjeme ostane na površini ili da je posijano preduboko.

Gnojidba

Kako bi mogli odrediti pravilan odnos hraniva potrebnih za rast i razvoj usjeva poželjno bi bilo ispitati kvalitetu tla uzimanjem uzoraka i obavljanjem analiza u za to osposobljenim ustanovama. Ukoliko se taj posao neće moći obaviti preporučuje se slijedeći model gnojidbe: prije sjetve razbacati NPK 10-30-20 ili 8-26-26 u količini od 250 kg/ha ili NPK 15-15-15 u količini od 300 kg/ha ravnomjerno po površini i unijeti u tlo sjetvospremačima. Prihranu sa dušikom obaviti u busanju – najkasnije do kraja busanja sa količinama od 150 kg/ha KAN-a. Drugi način prihrane koji također lista dati 100 kg/ha KAN-a kao I. prihranu i pred kraj busanja II. prihranu sa 100 kg/ ha KAN-a.

Kasnije prihrane sa dušikom se ne preporučuju jer se može izazvati negativan efekt kroz povećan postotak bjelančevina (proteina) u zrnu što urodu snizuje sladarsku kvalitetu ili ga za tu namjenu čini neupotrebljivim.

Zaštita od korova

Važna mjera u tehnologiji proizvodnje o kojoj ovisi količina i kvaliteta uroda. Unatoč sistemima obrade tla koji smanjuju populaciju korova, zaštita od korova herbicidima je neizostavna. Treba je obaviti na vrijeme i sa odgovarajućim pripravcima kako bi korov bio što manje limitirajući faktor količine i kvalitete uroda. Na tržištu postoji širok izbor herbicida. Bitno je da se, kad se već odlučimo za određeni herbicid, strogo držimo uputa proizvođača: količine po hektaru, vremena primjene s obzirom na razvoj usjeva, razvoja korova, temperature zraka kod primjene, općeg stanja i kondicije usjeva, jesu li prisutni samo širokolisni korovi ili su uz njih prisutni i uskolisni korovi i dr.

Zaštita od štetnika

Najznačajniji i praktično jedini koji nanosi velike štete i kojeg moramo suzbijati je lema – žitni balac. Najveće štete pravi ličinka, a najčešće je to u drugoj polovici svibnja i početkom lipnja. Treba kontrolirati usjev jer u kratkom vremenu napravi velike štete što dovodi do smanjenja uroda.

Zaštita od bolesti

Vrlo je bitna i uvođenjem intenzivne tehnologije nezaobilazna mjera u proizvodnji. Najznačajnije bolesti koje možemo očekivati tijekom vegetacije i koje mogu izazvati velike ekonomske štete su: Rynchosporium secalis (siva pjegavost ječma), Helminthosporium teres (mrežasta pjegavost ječma), Blumeria graminis (pepelinca) i Puccinia hordei (smeđa rđa ječma). Postoje različiti pristupi u eliminiranju bolesti – hoćemo li primijeniti 2 prskanja (preventivno suzbijamo bolesti što je svakako sigurnije) ili ćemo prskati u jednom navratu (pratimo rast i razvoj usjeva i kada primjetimo prve simptome bolesti obavimo prskanje). Predlaže se da se planira jedno prskanje u tijeku vegetacije. U tom slučaju pratimo usjev čestim pregledima i pri pojavi prvih simptoma najopasnijih bolesti (Rynchosporiuma i Helminthosporiuma) prskamo. Tu odluku ćemo lakše donijeti ukoliko su i klimatski uvjeti za razvoj bolesti povoljniji (visoka vlažnost i povoljna temperatura). Obično ti simptomi bolesti se jave kada je usjev u fazi razvoja 1-2 koljenca, što ne mora biti pravilo (rjeđe ranije, a češće kasnije). Kod takvog pristupa uz te dvije ekonomski najznačajnije bolesti paralelno suzbijamo i druge koje su prisutne ili koje bi mogle doći.

Vršidba

Žetvu obaviti u punoj zriobi. Ukoliko je neravnomjerno sazrijevanje, što često bude slučaj kod jarog ječma zbog različitih razloga, bolje je pričekati nekoliko dana pa da «otpuste» vlagu i zaostale biljke nego kombajnirati i ići u rizik. Ukoliko se žanje sa povećanom vlagom, zrno mora ići na sušenje što stvara dodatne probleme kod prijema, skladištenja, čuvanja tehnološke kvalitete, a povećava i troškove za proizvođača.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.