Turopoljska svinja

3409

Turopoljska svinja naša je najstarija pasmina svinja, oblikovana na području Turopolja, po kojem je i dobila ime.

turopoljska svinja

Nastala je u predantičko doba križanjem šiške i krškopoljske svinje, proširene na području Turopolja. Izvanredno je prilagođena na biotop močvarnih pašnjaka i livada te naplavnih hrastovih i bukovih nizinskih šuma, gdje može boraviti gotovo cijele godine. Osnova prehrane joj je bilje s naplavnih livada i korijenje, koje ruje u vlažnom i mekom tlu te žir nizinskoga hrasta lužnjaka, dok je prihrana kukuruzom minimalna. Prvi pisani trag o uzgoju svinja u Turopolju datira iz 1352. godine, kad je hrvatsko-ugarski kralj Ljudevit naložio istragu pljačka svinja u Turopoljskom lugu. Tijekom kasnijih stoljeća nije bilo značajnijeg utjecaja drugih pasmina svinja na oblikovanje turopoljke. No 1777. godine carica Marija Terezija darovala je turopoljskim plemićima za oplemenjivanje njihovih svinja neraste stare leichester i kosmate berkshire pasmine. Miško pl. Lederer polovinom 19. stoljeća izvršio je dodatno križanje sa svinjama nepoznatoga porijekla i tako stvorio pasminu koja je odgovarala tadašnjim gospodarskim zahtjevima.

Turopoljska svinja je kasnozrela pasmina srednje veličine i masnog tipa. Temeljna boja dlake je bijelo-sivkasta, s 5 do 9 crnih mrlja veličine šake. Dlaka je kovrčava i srednje dužine, a koža nije pigmentirana, osim ispod tamnih mrlja. Glava je izdužena, s poluklapavim ušima srednje duljine. Trup turopoljske svinje je dugačak, leđa ravna, a krmače imaju 10-12 pravilno oblikovanih sisa. Težina odraslih svinja je 240 kg kod krmača i 250 kg kod nerasta.

Do kraja 20. stoljeća turopoljska svinja gotovo je nestala. Tada je zahvaljujući entuzijazmu nekolicine uzgajivača okupljenih u udrugu Plemenita općina turopoljska u suradnji s HPA (tadašnji Hrvatski stočarsko selekcijski centar) započela revitalizacija uzgoja. Današnja je populacija turopoljske svinje vrlo mala pa je svrstavamo u kategoriju kritično ugroženih. Matično knjigovodstvo utemeljeno je pri HPA 1997. godine, a prema godišnjem izvješću za 2000. godinu registrirano je 5 nerasta i 40 krmača.

Prema posljednjim podacima objavljenim u Godišnjem izvješću Hrvatske poljoprivredne agencije za 2013. godinu u Republici Hrvatskoj uzgaja se ukupno 29 nerasta i 124 krmače.

U današnje vrijeme, kad dominira industrijalizirana poljoprivredna proizvodnja, postoji više razloga za očuvanje i unapređenje uzgoja ove naše stare pasmine. Turopoljska svinja može biti interesantna u turističko-gastronomskoj ponudi kroz kulinarske specijalitete. Osim toga svinje, a posebice prasad, predstavljaju veliku turističku atrakciju u parku prirode Lonjsko polje i Turopoljskom lugu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.